Boravak u šumi nije samo šetnja među drvećem – japanska praksa shinrin-yoku pokazuje da povezivanje s prirodom može smanjiti stres, poboljšati raspoloženje i potaknuti zdravlje tijela i uma.
Boravak u prirodi mnogima je najdraži način opuštanja, no znanstvenici i terapeuti danas naglašavaju da on može biti i mnogo više od toga. Šumsko kupanje (forest bathing), kako piše Cleveland Clinic, praksa koja se sve više širi diljem svijeta, obećava dobrobiti za tijelo i um. Ljudi koji ju redovito prakticiraju ističu da im pomaže u opuštanju, vraća energiju i omogućuje bijeg od briga, obaveza i digitalnih uređaja koji često preplavljuju svakodnevni život. A postoje i dokazi da bi mogla poboljšati i fizičko zdravlje.
Što je šumsko kupanje?
Pojam šumskog kupanja potječe iz Japana i poznat je pod nazivom shinrin-yoku, što znači „uroniti u šumsku atmosferu“. Ne radi se, dakle, o doslovnom kupanju, već o potpunom doživljaju prirode svim osjetilima.
Za razliku od obične šetnje, šumska terapija uključuje vođene aktivnosti. Educirani vodiči pomažu sudionicima da se usmjere na zvukove, mirise, boje i teksture u prirodi, kako bi uranjanje u šumsko okruženje bilo što dublje.
Iako ljudi stoljećima šeću šumama, koncept shinrin-yoku pojavio se tek 1982. godine u Japanu. Temelji se na tri tradicionalna kulturna pojma:
- Yūgen – osjećaj dubokog divljenja ljepoti svijeta, koji nadilazi riječi
- Komorebi – sunčeva svjetlost koja se probija kroz krošnje drveća
- Wabi sabi – ljepota nesavršenosti i prolaznosti
Svrha šumskog kupanja jest da nas vrati u sadašnji trenutak. Kad uronimo u mirise, prizore i zvukove šume, naš mozak prestaje vrtjeti misli, prisjećati se prošlosti ili brinuti o budućnosti – objašnjava klinička psihologinja dr. Susan Albers.
Na taj način, šumska terapija snažno podsjeća na mindfulness – praksu svjesne prisutnosti.
Zdravstvene dobrobiti: što kaže znanost?
Mnogi ljudi intuitivno osjećaju da im boravak u prirodi donosi mir i opuštanje. Ali istraživanja pokazuju da bi učinci mogli biti još veći, i za um, i za tijelo.
Iako se shinrin-yoku istražuje tek četiri desetljeća, dosadašnja znanstvena saznanja nude obećavajuće rezultate:
- 2007. – istraživanje je pokazalo smanjenje razine kortizola, hormona stresa.
- 2010. – sudionici koji su šetali šumom dvaput dnevno po dva sata imali su povećane razine stanica imunološkog sustava i proteina koji uništavaju stanice raka.
- 2011. – uočeni su pozitivni učinci na krvni tlak i adiponektin, protein koji regulira šećer u krvi.
- Novija istraživanja – dovode u pitanje učinke na krvni tlak, no potvrđuju snažno smanjenje depresije kod sudionika.
Zaključak? Dokazi da šumsko kupanje izravno poboljšava fizičko zdravlje i dalje su ograničeni, ali postoje čvrsti argumenti da ono pomaže kod stresa, tjeskobe i depresije.
Zašto šumsko kupanje djeluje?
Dr. Albers objašnjava da šumska terapija aktivira više osjetila odjednom, što odvlači pažnju od negativnih misli i vodi prema pozitivnijem mentalnom stanju.
No učinci nisu samo psihološki:
- Više kisika – šuma obiluje biljkama koje fotosintezom proizvode kisik, pa zrak u šumi može imati višu razinu kisika nego u gradu ili zatvorenim prostorima. Time se poboljšava oksigenacija krvi i moždanih funkcija.
- Fitoncidi – to su antimikrobni spojevi koje oslobađaju stabla i biljke. Njihovo udisanje može potaknuti imunitet i dodatno smanjiti razinu stresa.
- Aromaterapijski učinak – prirodni mirisi šume pozitivno utječu na raspoloženje i emocionalno zdravlje.
Šumsko kupanje je, dakle, kombinacija fizioloških, psiholoških i osjetilnih dobrobiti.
Šumsko kupanje u urbanom okruženju
Danas većina ljudi živi u gradovima – prema podacima Svjetske banke, oko 56% stanovništva, a do 2050. godine taj broj mogao bi narasti na 70%. Postavlja se pitanje: kako gradskim stanovnicima omogućiti prednosti šumskog kupanja?
Istraživanja su pokazala da šuma ima snažniji učinak na kardiovaskularno zdravlje od gradskog parka. No i šetnja kroz urbane zelene prostore može poboljšati raspoloženje, smanjiti varijabilnost otkucaja srca i čak poboljšati pamćenje.
Ako ne možete u šumu, pokušajte:
- otići u gradski park ili najbliži zeleni prostor,
- otvoriti prozore i pustiti svjež zrak,
- unijeti prirodu u dom (sobne biljke, kamenje, školjke, češeri, kristali),
- koristiti svijeće ili difuzore s mirisom drva,
- slušati zvukove šume,
- hodati bosi po zemlji ili travi.
Kako prakticirati šumsko kupanje?
Jedan povremeni odlazak u šumu može pružiti kratkotrajan osjećaj mira, ali da biste iskusili dugoročne dobrobiti, praksa mora biti redovita.
– To je poput učenja sviranja klavira. Ako odradite samo jednu lekciju i nikad više ne vježbate, teško da ćete napredovati – kaže dr. Albers.
Idealno bi bilo provesti nekoliko sati u prirodi, ali i samo 15 minuta može imati pozitivan učinak. Ako nemate tu mogućnost, možete prenijeti elemente šumske terapije u svakodnevne mindfulness vježbe.
Primjer:
- Sjednite udobno i obratite pažnju na disanje.
- Primijetite sve što vas odvlači – misao, zvuk, osjećaj.
- Kad to osvijestite, pustite da prođe i vratite pažnju na disanje.
Takva praksa pomaže nam da se lakše „vratimo sebi“ kad nas preplave brige, sumnje ili negativne misli.
Vrijeme provedeno u šumi je ulaganje u zdravlje
Šumsko kupanje izvrstan je način da se povežete s prirodom i istodobno prakticirate mindfulness.
– Neka mindfulness postane dio svakodnevnog života – savjetuje dr. Albers.
Uzmite si vremena za svjesno disanje, uronite u sadašnji trenutak i, kad god možete, otiđite među drveće. Ostavite iza sebe ekrane, rokove i brige. Čak i nekoliko minuta u šumi može biti vrijedan dar vašem mentalnom i fizičkom zdravlju.
(Ordinacija.hr)
