Stručnjakinje objašnjavaju kako kronični stres utječe na srce, hormone i ginekološko zdravlje žena te što možete učiniti da zaštitite tijelo i um.
Posao i rokovi, obiteljske i svakodnevne obaveze, ubrzan tempo života, brige… samo su neki od segmenata koji utječu na naše kako mentalno tako i fizičko zdravlje. Sve nam to dakako uzrokuje i stres koji je u današnje vrijeme općeprihvaćen kao najnormalniji dio svakodnevice te se neprestano uvjeravamo da svi tako živimo i funkcioniramo te da to nije ništa neobično. Međutim, naše tijelo to ne doživljava na isti način. Za tijelo stres nije stil života, već signal za uzbunu.
A o stresu kao tihom, rastućem problemu, te njegovom utjecaju na mentalno, ali i kardiovaskularno zdravlje žena te brojne ginekološke probleme, na današnjem panelu u organizaciji Pharmerije, razgovarale su Sara Čirko, mag. psych, edukantica integrativne psihoterapije i psihologinja pri Centru za djecu u Zagrebu, Ena Kurtić, dr. med., specijalist kardiologije (KB Merkur, Croatia poliklinika i Medicinski Centar Gorica) te Ana Jelčić, dr. med, spec. gin i opst., Ginekologija Dana.
Dvostruka uloga žena
– Žene su, u prosjeku, empatičnije, intuitivnije i sklonije analitičkom razmišljanju. Iz toga proizlazi i prirodna sklonost brizi za druge, ali istovremeno su aktivno uključene i u profesionalni život. Time preuzimaju dvostruku ulogu – privatnu i profesionalnu. Taj obrazac s vremenom internaliziramo i počinjemo vjerovati da moramo sve: „sve mogu, sve želim, sve moram pokriti“. Međutim, nismo svemoćne. U jednom trenutku dolazi do preopterećenja, ali često tek kad problemi eskaliraju – istaknula je Čirko.
Istraživanja pokazuju, dodala je, da žene i neuredan dom doživljavaju stresnijim nego muškarci, što dovodi do povišenja razine kortizola, hormona stresa.
– Također, i žene i muškarci strože procjenjuju neuredan dom ako vjeruju da pripada ženi. Žene se tada percipiraju kao manje odgovorne ili lijene. Zbog toga se one opravdano brinu kako će njihov prostor biti percipiran. Ako je dom savršen, ponekad se doživljava i kao prekomjerna briga, gotovo „luda posvećenost“. Sve to pokazuje koliko svakodnevne obveze mogu kumulativno stvarati stres – naglasila je.
Srce pod pritiskom: zašto žene osjećaju stres jače
Stres ima snažan utjecaj i na srce, a taj utjecaj se razlikuje kod žena i muškaraca. Žene su, kaže dr. Kurtić, osjetljivije na stres, a njihove krvne žile su tanje i sklonije grčenju. Zbog toga se kod žena češće javljaju simptomi poput ubrzanog rada srca, palpitacija i nemira.
– Postoji i sindrom slomljenog srca, koji najčešće pogađa žene u perimenopauzi. Kardiovaskularne bolesti kod žena često imaju drugačiju kliničku sliku nego kod muškaraca pa simptomi mogu biti nedostatak zraka, umor ili probavne smetnje, a ne nužno bol u prsima. Stres možemo podijeliti na akutni i kronični. Akutni je kratkotrajan i nastaje kao reakcija na iznenadnu situaciju, dok kronični nastaje dugotrajnom izloženošću stresorima ili ponavljanjem manjih stresova koji se s vremenom nakupljaju – naglasila je dr. Kurtić.
Upravo taj kronični stres, dodala je, ima i ozbiljnije posljedice kao što su hormonalni disbalans, poremećaje spavanja, promjene raspoloženja, razdražljivost, anksioznost, pa čak i fizičke simptome poput bruksizma (škrgutanja zubima), dugoročno oslabljuje imunitet i povećava podložnost bolestima.
Hormoni u neravnoteži: tijelo šalje signale
Stres također snažno utječe i na hormonalni sustav žena. Povišena razina kortizola, upozorila je dr. Jelčić, može poremetiti rad hipotalamusa i hipofize, što dovodi do smanjene proizvodnje estrogena i progesterona.
– Tijelo u uvjetima kroničnog stresa „procjenjuje“ da nije sigurno vrijeme za reprodukciju, pa može doći do izostanka ovulacije i poremećaja menstrualnog ciklusa. Simptomi tog disbalansa uključuju promjene raspoloženja, loš san, umor, pa čak i gubitak tjelesne težine – istaknula je dr. Jelčić.
Dok smo pod stresom tijelo nam šalje brojne signale kao što su kronični umor, nesanica, razdražljivost, zaboravljivost, smanjena koncentracija, promjene u apetitu i opći osjećaj iscrpljenosti. A posebno osjetljive na te promjene su žene u perimenopauzi i menopauzi kada se često javljaju simptomi poput oscilacija krvnog tlaka, lupanja srca i umora.
– Žene kasnije razvijaju srčane bolesti nego muškarci, ali imaju veću smrtnost jer se simptomi često kasnije prepoznaju – upozorila je dr. Kurtić.
Stres može pogoršati i postojeća ginekološka stanja poput endometrioze ili policističnih jajnika. Zbog toga je važno voditi računa o načinu života: pravilnoj prehrani, redovitoj tjelesnoj aktivnosti, snu i općoj ravnoteži.
– Ključ je u interdisciplinarnom pristupu, odnosno suradnji psihologa, ginekologa i kardiologa, ali i u osvještavanju vlastitih potreba. Važno je razviti vlastite načine nošenja sa stresom, bilo kroz tjelesnu aktivnost, opuštanje, rituale ili svjesno odvajanje vremena za sebe. Upravo u trenucima najvećeg stresa najviše trebamo brinuti o sebi – zaključile su.
(Ida Balog)
