Ljudi s kleptomanijom ne kradu iz koristi, već zbog neodoljivog poriva. Saznajte kako prepoznati poremećaj i koje su mogućnosti liječenja.
Kleptomanija je poremećaj mentalnog zdravlja koji se očituje ponavljajućom nemogućnošću da se odoli snažnom porivu za krađom predmeta koji osobi zapravo nisu potrebni. Najčešće se radi o stvarima male vrijednosti, koje si osoba može priuštiti i kupiti. Iako rijetka, kleptomanija može biti ozbiljan poremećaj jer uzrokuje emocionalnu patnju, narušava odnose s bližnjima i dovodi do pravnih problema ako se ne liječi.
Kleptomanija, kako pišu stručnjaci iz Mayo Clinic, spada u poremećaje kontrole impulsa. Riječ je o poremećajima kod kojih osoba ima teškoće s obuzdavanjem emocija ili ponašanja koja su pretjerana i štetna za nju ili za druge.
Mnogi oboljeli žive u tišini, preplavljeni osjećajem srama i straha da potraže stručnu pomoć. Iako kleptomanija nema trajno „izlječenje“, napominju stručnjaci, postoje terapije lijekovima i psihoterapijske tehnike kojima se može naučiti upravljati porivima i prekinuti začarani krug kompulzivne krađe.
Koji su simptomi?
Najčešći simptomi kleptomanije uključuju:
- nemogućnost odolijevanja snažnim porivima za krađom predmeta koji nisu potrebni
- osjećaj napetosti, tjeskobe ili uzbuđenja prije same krađe
- osjećaj zadovoljstva, olakšanja ili čak ugode tijekom krađe
- snažnu grižnju savjesti, sram, samoprijezir ili strah od uhićenja nakon krađe
- ponavljanje ciklusa poriva i krađe unatoč posljedicama
Karakteristike osoba s kleptomanijom
Za razliku od većine ljudi koji kradu iz koristi, bunta ili osvete, osobe s kleptomanijom to čine isključivo zbog neodoljivog poriva. Epizode se javljaju naglo, bez plana i najčešće bez pomoći druge osobe.
Tipično je da krađa uključuje javna mjesta poput trgovina, ali ponekad i privatne prostore, primjerice, kod prijatelja. U pravilu predmeti nemaju stvarnu vrijednost za osobu koja ih ukrade – često ih nikada ne upotrijebi, sakrije, pokloni ili čak potajno vrati na mjesto krađe. Porivi se mogu javljati povremeno ili trajati dulje razdoblje s promjenjivim intenzitetom.
Kada potražiti pomoć?
Ako ne možete prestati krasti ili imate stalnu potrebu za krađom, važno je obratiti se stručnjaku. Ljudi s kleptomanijom često izbjegavaju liječenje iz straha da će biti prijavljeni, no liječnici i terapeuti ne prijavljuju krađe nadležnim institucijama.
Neki ipak zatraže pomoć jer se boje da će biti uhvaćeni ili jer su već imali problema sa zakonom.
Ako sumnjate da vaš bližnji ima kleptomaniju
Razgovor o ovom problemu zahtijeva nježnost i razumijevanje. Podsjetite osobu da se radi o poremećaju mentalnog zdravlja, a ne o karakternoj mani.
Pritom može pomoći:
- naglasiti da brinete za zdravlje i dobrobit te osobe
- ukazati na moguće posljedice, poput gubitka posla, narušenih odnosa ili pravnih problema
- pokazati razumijevanje da se poriv ne može jednostavno „isključiti“ snagom volje
- ohrabriti osobu da potraži stručnu pomoć jer postoje terapije koje pomažu u kontroli poriva
Uzroci kleptomanije
Točni uzroci još nisu poznati, no istraživanja ukazuju na nekoliko mogućih čimbenika:
- Biokemijski disbalans – poremećaji serotonina (neurotransmitera koji regulira emocije) povezani su s impulzivnim ponašanjem
- Mehanizam nagrade – krađa može potaknuti lučenje dopamina, koji izaziva osjećaj ugode i navodi osobu da ga ponovno traži
- Opioidni sustav mozga – zadužen za regulaciju poriva, a njegov disbalans otežava njihovu kontrolu
- Naučeno ponašanje – krađa smanjuje napetost i time postaje oblik kratkotrajnog „olakšanja“, što stvara snažnu naviku koju je teško prekinuti
Rizični čimbenici
Kleptomanija se najčešće javlja u tinejdžerskoj dobi ili ranoj odrasloj dobi, a dvije trećine oboljelih su žene. Rizični čimbenici uključuju:
- obiteljsku povijest sličnih poremećaja ili ovisnosti
- prisutnost drugih mentalnih bolesti poput depresije, anksioznosti ili ovisnosti o alkoholu i drogama
Komplikacije
Neliječena kleptomanija može dovesti do ozbiljnih problema u emocionalnom, obiteljskom, poslovnom i pravnom smislu. Osobe znaju da krađa nije ispravna, ali osjećaju se nemoćno pred porivom, što dovodi do krivnje, srama i straha.
Usto, kleptomanija se često javlja zajedno s drugim poremećajima: kompulzivnim kockanjem ili kupovanjem, poremećajima osobnosti, depresijom, bipolarnim poremećajem, poremećajima hranjenja ili zlouporabom alkohola i droga. U težim slučajevima mogu se javiti i suicidalne misli.
Može li se kleptomanija spriječiti?
Kako uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni, ne postoji siguran način prevencije. No, pravovremeno traženje stručne pomoći već pri prvim znakovima kompulzivne krađe može spriječiti razvoj ozbiljnijeg oblika poremećaja i smanjiti rizik od negativnih posljedica.
Ako prepoznajete sebe ili voljenu osobu u ovim opisima, važno je znati da niste sami i da postoji pomoć. Obratite se liječniku ili stručnjaku za mentalno zdravlje kako biste započeli put prema boljem i ispunjenijem životu bez tereta kompulzivne krađe.
(Ordinacija.hr)
