Iza ove fobije kriju se traumatična iskustva, obiteljska povijest ili negativna uvjerenja. Dobra vijest je – liječenje je moguće.
Trošenje novca za većinu ljudi podrazumijeva svakodnevne odluke. Dok neki s veseljem kupuju i ulažu u iskustva, drugi pak brižno planiraju i štedljivo raspolažu budžetom. Međutim, postoji stanje u kojem novac ne izaziva zadovoljstvo ili sigurnost, nego strah i anksioznost. Riječ je o krometofobiji – specifičnoj fobiji koja označava iracionalan strah od trošenja novca.
Što je krometofobija?
Krometofobija se bitno razlikuje od štedljivosti ili financijske odgovornosti. Dok je štednja svjesna i racionalna odluka kako bi se ostvarili ciljevi poput obrazovanja ili otplate stambenog kredita, kod krometofobije i sama pomisao na novac, neovisno o tome radi li se o trošenju ili posjedovanju, izaziva nelagodu, stres pa čak i paniku.
Psiholog dr. Dan Peters za HealthCentral ističe da „ne postoji jedan jedini uzrok krometofobije, ali ona se često razvija zbog stvarnih iskustava značajnog gubitka novca povezanih s teškoćama i traumama. Također, strah se može prenijeti s roditelja koji su i sami prošli financijske nevolje u djetinjstvu ili kroz obiteljsku povijest.“
Simptomi krometofobije
Najčešći simptomi vezani su uz anksioznost i fizičke reakcije organizma, poput:
- napetosti mišića, obilnog znojenja i drhtanja,
- osjećaja panike koji u nekim slučajevima zahtijevaju i hitnu medicinsku pomoć,
- izbjegavanja druženja s prijateljima ili obitelji kada troše veće svote,
- opsesivnih misli o novcu koje onemogućavaju svakodnevno funkcioniranje.
Strah se može javiti u različitim situacijama:
- pri samom pogledu na novac – čak i na fotografiju ili ček,
- pri samoj pomisli na novac – bez obzira radi li se o trošenju ili čuvanju,
- u blizini skupih predmeta ili luksuznih prostora – primjerice golf opreme ili luksuznih kuća.
Kako utječe na život?
Krometofobija može značajno narušiti kvalitetu života i odnose s drugima. Partner koji voli kupovati teško će funkcionirati s osobom koja se boji potrošiti i najmanju svotu. Nedostatak ravnoteže može „ugasiti“ svaku spontanost i radost u vezi.
Neke od posljedica uključuju:
- odbijanje kupnje osnovnih potrepština (odjeća, kozmetika, higijena),
- izolaciju i izbjegavanje druženja, putovanja ili romantičnih veza,
- zanemarivanje hobija i aktivnosti koje pružaju zadovoljstvo zbog troškova,
- nezdravu prehranu jer su prerađene i brze opcije jeftinije od svježeg voća i povrća,
- propadanje doma zbog neulaganja u održavanje i popravke.
Koji su potencijalni uzroci?
Strah od trošenja novca često proizlazi iz kombinacije čimbenika:
- traumatična iskustva financijskog gubitka,
- odrastanje u nesigurnim uvjetima (nedostatak hrane, stanovanja),
- obiteljska povijest siromaštva i strahova povezanih s novcem,
- duboko usađena negativna uvjerenja i obrasci mišljenja.
Kako se dijagnosticira?
Samo licencirani stručnjak za mentalno zdravlje može postaviti dijagnozu krometofobije. Postupak uključuje razgovor o strahovima vezanim uz trošenje i gubitak novca te procjenu kako ti strahovi utječu na svakodnevni život.
Kriteriji se temelje na Dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje (DSM), koji koristi Američka psihijatrijska udruga.
Može li se liječiti?
Kao i druge fobije, krometofobija se najčešće liječi terapijom izlaganja i kognitivno-bihevioralnom terapijom (KBT).
- Terapija izlaganja – pacijent se postupno suočava s izvorom straha, ponekad i uz pomoć fotografija ili videozapisa, dok uči tehnike disanja i opuštanja.
- Kognitivno-bihevioralna terapija – pomaže identificirati i mijenjati negativne obrasce razmišljanja i uvjerenja povezana s novcem.
Dugoročno, cilj je raditi na dva aspekta: ublažavanju neposrednih reakcija straha i preoblikovanju razmišljanja koje je strah stvorilo.
U nekim slučajevima liječenje se nadopunjuje:
- redovitom tjelesnom aktivnošću,
- vođenjem dnevnika situacija koje izazivaju tjeskobu,
- meditacijom ili jogom,
- lijekovima – ako anksioznost onemogućava obavljanje svakodnevnih zadataka.
Kako se nositi s krometofobijom?
Prvi i najvažniji korak je priznati da problem postoji i informirati se o njemu. Iako strah može biti povezan s prošlim iskustvima, važno je razumjeti da je iracionalan i da se uz pomoć stručnjaka može ublažiti.
Praktične strategije uključuju:
- izradu realnog budžeta uz pomoć stručnjaka ili online alata,
- automatizirano plaćanje računa kako bi se smanjila svakodnevna briga,
- meditaciju ili aplikacije za upravljanje stresom,
- traženje partnera za odgovornost, odnosno osobe koja razumije strah i pruža podršku,
- ulaganje u nekoliko terapijskih susreta, što može biti presudno za poboljšanje kvalitete života.
(Ordinacija.hr)
