Od ekstrovertnosti i poslušnosti do moralnih uvjerenja – psiholozi objašnjavaju kako kultura i odgoj mijenjaju način na koji vidimo sebe i svijet oko sebe.
Jeste li ikada razmišljali biste li bili druga osoba da ste odrasli negdje drugdje? Pitanje prirode naspram odgoja jedno je od najstarijih u psihologiji i filozofiji, a danas sve veći broj istraživanja pokušava odgovoriti na njega i objasniti kako okolina i kultura oblikuju naš identitet.
Istraživanja pokazuju da kultura snažno oblikuje način na koji razmišljamo, osjećamo i djelujemo. Na primjer, vegetarijanstvo je u nekim kulturama bilo i još uvijek jest rijetko, dok u drugim djeca od malih nogu gledaju životinje kao izvor hrane. Takve razlike u vrijednostima, prehrambenim navikama i odnosu prema životinjama ilustriraju kako kultura utječe na naše moralne stavove, smisao za humor, snove, hobije i životne aspiracije, piše BBC.
Priroda ili odgoj – što više oblikuje osobu?
DNK svakog čovjeka je jedinstvena i njezina osnovna struktura se ne mijenja ovisno o mjestu u kojem živimo. No genetika sama po sebi ne određuje tko smo, kaže Ziada Ayorech, psihijatrijska genetičarka sa Sveučilišta u Oslu.
Znanstvenici istražuju ovo pitanje uspoređujući jednojajčane i dvojajčane blizance. Jednojajčani blizanci dijele gotovo identičnu DNK, dok dvojajčani u prosjeku dijele polovicu genoma. Ako jednojajčani blizanci dijele neku osobinu češće od dvojajčanih, to sugerira da genetika ima veći utjecaj od okoline.
Jedna od najopsežnijih analiza iz 2015., koja je proučila gotovo 50 godina istraživanja i 17.000 osobina kod 14 milijuna blizanaca diljem svijeta, pokazala je da genetika objašnjava, u prosjeku, tek 50% razlika među ljudima.
– Naša osobnost oblikuje kombinacija prirode i odgoja, a ta kombinacija ne može biti identična u drugom okruženju – ističe Ayorech.
Okolina i mozak: kako nas kultura mijenja
Okolina više oblikuje neke osobine nego druge. Primjerice, IQ je otprilike 50% nasljedan, s tim da genetika postaje važnija s godinama. Osobine ličnosti su oko 40% nasljedne, što znači da ih okoliš snažno oblikuje.
Kulturni utjecaj vidi se i u načinu na koji se izražava ekstrovertnost ili društvena interakcija. U nekim kulturama ljudi češće započinju spontani razgovor ili pokazuju otvorenost, dok druge kulture potiču suzdržanije i promišljenije ponašanje. Istraživanja pokazuju da ljudi nesvjesno gravitiraju prema aktivnostima i okruženjima koja podržavaju njihove prirodne sklonosti.
Kultura također oblikuje naš mozak kroz život. Neuralni putovi se formiraju i učvršćuju dok integriramo iskustva, kaže Ching-Yu Huang. – Da ste odrasli u drugoj kulturi, vaš mozak sada bio bi vrlo drugačiji, čak i da imate istu DNK – dodaje.
Zapad vs. Istok: kako kultura oblikuje identitet
– Ljudi previše naglašavaju genetiku. Koji god geni bili prisutni, trebate određeno okruženje da se oni razviju – ističe Vivian Vignoles.
Istraživanja pokazuju zanimljive razlike: zapadnjačka kultura naglašava individualizam i osobne osobine, dok istočnoazijske kulture ističu društvene uloge i kolektivizam. Primjerice, djeca u kolektivističkim kulturama češće pokazuju poslušnost čak i kada su nesklona, dok djeca u individualističkim društvima razvijaju veću samostalnost i fokus na osobne ciljeve.
Studije u 22 zemlje pokazale su da zemlje koje naglašavaju samodisciplinu, poput Albanije, Indije i Kine, imaju više ocjena odgovornosti i organiziranosti, dok zemlje s fleksibilnijim i individualističkim kulturama – poput Kanade, Novog Zelanda, Norveške ili Velike Britanije – pokazuju veću otvorenost i druželjubivost.
Filozofska perspektiva
Pitanje bismo li bili ista osoba u drugoj kulturi nije samo psihološko, već i filozofsko. – Čak i da vam se izbrišu sve uspomene, ostali biste ista osoba. Neki filozofi smatraju da okoliš također oblikuje naš temeljni identitet, koncept poznat kao socijalni konstruktivizam – tvrdi Philip Goff s Durham University.
I politika može utjecati. Istraživanja pokazuju da se ljudi s različitim političkim uvjerenjima razlikuju u procjeni moralnosti i “pravog ja” drugih.
Za one koji odrastaju u više kultura, osjećaj da smo produkt našeg društvenog okruženja je vrlo prisutan. Iako nije moguće precizno utvrditi tko bismo bili u drugoj kulturi, jasno je da bi okolina oblikovala naše stavove, ponašanja i osobnost.
(Ordinacija.hr)
