Ne dopustite da sustavno zlostavljanje naruši vaš rad i mentalno zdravlje – saznajte kako prepoznati mobing i učinkovito reagirati.
Zlostavljanje, odnosno mobing na radnom mjestu predstavlja uporno i neprimjereno ponašanje koje može uključivati verbalnu kritiku, osobne napade, ponižavanje, omalovažavanje ili isključivanje. Važno je naglasiti da svatko može biti žrtva ili počinitelj zlostavljanja, bez obzira na poziciju koju ima u tvrtki.
Nažalost, mobing na poslu nije rijetkost. Prema istraživanju Workplace Bullying Institute, čak 30% zaposlenika izravno je iskusilo zlostavljanje na svom radnom mjestu. Radnici koji rade na daljinu češće prijavljuju ovakve situacije, pri čemu ih 43,2% navodi da su bili izloženi mobingu.
Mobing ozbiljno ugrožava zdravlje i dobrobit zaposlenika, a dugoročno može narušiti i radnu učinkovitost.
– Zlonamjerna priroda zlostavljanja ostavlja dugotrajne ožiljke na samopouzdanju, osjećaju vlastite vrijednosti i mentalnom zdravlju žrtve – ističe Azizi Marshall, LCPC, licencirani klinički savjetnik i osnivač Mental Health at Work Summita.
Kako prepoznati mobing?
Žrtve mobinga često započinju tjedan s osjećajem tjeskobe, odbrojavajući dane do vikenda ili sljedećeg odmora. Neprimjereno ponašanje zlostavljača može uključivati:
- Grdnju i verbalne napade
- Prisilu da zaposlenici rade stvari koje ne žele
- Odbacivanje ili omalovažavanje tuđih napora
- Ponižavanje pred poslodavcem, kolegama ili klijentima
- Isključivanje iz aktivnosti i komunikacije
- Intimidaciju i prijetnje
- Laganje i manipulaciju
- Preuzimanje zasluga za tuđi rad
- Nepravednu kritiku ili omalovažavanje drugih
Mobing ne mora uvijek biti očit, već može biti i suptilan, poput “gaslightinga”, gdje zlostavljač koristi manipulaciju i potom negira svoje postupke, izazivajući kod žrtve sumnju u vlastitu percepciju i iskustva.
Suptilni oblici mobinga uključuju:
- Namjerno isključivanje iz razgovora, odluka ili radnih događaja
- Ignoriranje ili izbjegavanje kolege, primjerice „zaboravljanje“ poziva na sastanke
- Iskrivljavanje ili skrivanje informacija radi vlastite koristi
- Promjene teme, otkazivanje sastanaka ili glumljenje neznanja kako bi se odvukla pažnja s problema
- Emocionalna manipulacija kroz sram ili krivnju
- Podrivanje tuđeg rada i sabotiranje napretka
- Sukobljavanje kolega radi stvaranja napetosti i konkurencije
- Nepošteno kritiziranje ili postavljanje nerealnih ciljeva koji osiguravaju neuspjeh
Prepoznavanje ovih suptilnijih oblika može pomoći zaposlenicima da povrate kontrolu i samopouzdanje.
Učinci mobinga
Mobing na poslu ima ozbiljne posljedice – za zdravlje žrtve, moral kolega i poslovne rezultate tvrtke.
Zdravstveni učinci
Žrtve mobinga mogu razviti fizičke i psihičke probleme poput:
- Povišenog krvnog tlaka
- Promjena raspoloženja i napadaja panike
- Stresa, čireva, nesanice
- Glavobolja, napetosti mišića, promjena u apetitu
Mobing doprinosi i niskom samopouzdanju, osjećaju tjeskobe, depresiji i kroničnom stresu. Istraživanja pokazuju da čak i kolege koji svjedoče mobingu mogu doživjeti negativne posljedice, uključujući potrebu za psihotropnim lijekovima poput antidepresiva i sedativa.
Utjecaj na radnu učinkovitost
Mobing smanjuje sposobnost zaposlenika da obavlja svoj posao. Posljedice uključuju:
- Nemogućnost koncentracije i rada
- Gubitak samopouzdanja
- Teškoće u donošenju odluka
- Smanjenu produktivnost
Žrtve često troše vrijeme i energiju na izbjegavanje zlostavljača, traženje podrške, planiranje obrane i razmišljanje o situaciji, što dodatno smanjuje motivaciju i radnu učinkovitost.
Promjene u radnom okruženju
Mobing šteti cijelom radnom okruženju, dovodi do:
- Stvaranja neprijateljske atmosfere
- Smanjenja produktivnosti
- Povećane odsutnosti s posla
- Pravnih i financijskih problema za tvrtku
Poslodavci se suočavaju s dodatnim troškovima zapošljavanja i obuke, povećanim bolovanjima i fluktuacijom osoblja, a također riskiraju loš javni imidž i negativni publicitet.
Kako se nositi s mobingom?
Stručnjaci preporučuju asertivan i direktan pristup:
1. Postavite granice
Recite zlostavljaču što je neprihvatljivo i da takvo ponašanje neće biti tolerirano. Jasno definirajte što ste spremni prihvatiti.
2. Suočite se s ponašanjem
Koristite „ja“ izjave i profesionalan ton kako biste adresirali problem. Ako se ponašanje nastavi, ponovno ukažite na problem i zatražite promjenu ponašanja.
3. Terapijske i praktične strategije
- Odvojena empatija – emocionalno se distancirati, ali ostati empatičan.
- Obrnuti “DARVO” (Deny, Attack, Reverse Victim and Offender) – prepoznati i osporiti manipulativne taktike zlostavljača.
- BIFF tehnika – Kratko, Informativno, Prijateljski i Čvrsto reagiranje na manipulacije.
4. Dokumentirajte mobing
Bilježite vrijeme, mjesto, svjedoke i sve dokaze incidenta.
5. Obratite se upravi ili HR-u
Ako se problem ne može riješiti samostalno, uključite poslodavca i slijedite interne procedure za prijavu.
6. Briga o sebi
Potražite socijalnu podršku, prakticirajte tehnike opuštanja i, po potrebi, razgovarajte s mentalnim stručnjakom.
Uloga poslodavaca
Prevencija je učinkovitija od intervencije. Poslodavci mogu:
- Edukacijom menadžera i nadređenih spriječiti mobing
- Uspostaviti jasna pravila i procedure protiv mobinga
- Poticati otvorenu komunikaciju i pružati opcije pomoći zaposlenicima
- Stvoriti timsko i pozitivno radno okruženje
(Ordinacija.hr)
