Harvardsko istraživanje koje traje gotovo devet desetljeća otkriva da su kvalitetni odnosi, prijateljstva i obiteljska povezanost ključ dugog, zdravog i sretnog života.
Sreća i ispunjen život ne dolaze preko noći – ponekad njihovo otkrivanje traje cijeli život. Upravo zato je jedno od najdužih istraživanja o sreći na svijetu posebno vrijedno: već 88 godina znanstvenici prate sudionike i bilježe što im život čini zdravim i sretnim.
Sve je počelo 1938. godine na Harvard University, kada su znanstvenici odlučili usporediti živote dviju skupina mladih muškaraca. Prva skupina bila je privilegirana – studenti Harvarda, među kojima je bio i John F. Kennedy. Drugu skupinu činili su pak tinejdžeri iz jednog od najsiromašnijih bostonskih kvartova tijekom Velike depresije.
Kroz desetljeća, Harvardsko istraživanje razvoja odraslih uključilo je stotine novih sudionika, uključujući žene i djecu, a istraživanje je i danas u tijeku. To je vjerojatno najduže praćenje života odraslih u povijesti, koje je preživjelo generacije znanstvenika i četiri direktora, a stopa napuštanja sudionika gotovo da i ne postoji – što je gotovo nezamislivo za istraživanje ove duljine.
Što zapravo predviđa sreću i zdravlje?
Nakon osam desetljeća, stotina recenziranih znanstvenih radova, bezbroj upitnika, medicinskih pregleda i intervjua, tim je prikupio važne spoznaje o tome što zapravo najbolje predviđa zdravlje i dobrobit u kasnijim godinama života.
Ispostavilo se da bogatstvo, slava, inteligencija, naporan rad, pa čak ni “dobri” geni nisu bili najbolji pokazatelji sretnog života. Umjesto toga, prije otprilike 30 godina, istraživači su otkrili iznenađujuću povezanost: bliski odnosi s obitelji, prijateljima i zajednicom ključni su za osjećaj sreće i životnog zadovoljstva.
Odnosi – tajni “sastojak” dugovječnosti
Iako istraživanje ne može dokazati da odnosi izravno uzrokuju sreću ili dobro zdravlje, obrasci su jasni. Kada su znanstvenici analizirali podatke sudionika u dobi od 50 godina, otkrili su da fizičko zdravlje, poput razine kolesterola, nije najbolje predviđalo dugovječnost – već koliko su ljudi zadovoljni svojim odnosima.
Osobe koje su u srednjim godinama imale snažnu zajednicu prijatelja i blisku obitelj pokazale su se najzdravijima s 80 godina. Rjeđe su obolijevale, a ako bi se razboljele, brže su se oporavljale.
– Isprva nismo vjerovali podacima. Kako je moguće da odnosi zapravo ulaze u naše tijelo i oblikuju naše zdravlje? – prisjetio se psihijatar Robert Waldinger u TED Talks videu iz 2023. godine, koji je prikupio više od milijun pregleda.
Ipak, iznova i iznova, pokazalo se da čvrsta povezanost s obitelji, prijateljima i zajednicom vodi do duljeg, sretnijeg i fizički zdravijeg života. Dokazi iz drugih istraživanja također sugeriraju da kvalitetni odnosi pomažu ljudima da ostanu fizički snažni i mentalno oštri u starijoj dobi.
Usamljenost i izolacija – tihi neprijatelji zdravlja
S druge strane, usamljenost i socijalna izolacija pojavili su se kao značajan rizik za lošu dobrobit. Neka istraživanja procjenjuju da mogu povećati rizik od prerane smrti za više od 25%, dok druga ukazuju da izolacija mijenja strukturu i funkciju mozga.
No, nije rješenje okruživati se velikim brojem ljudi samo da ne budete sami. Kvaliteta odnosa je ključna, objašnjava Waldinger.
U studiji iz 2010., Waldinger i klinički psiholog Marc Schulz proučavali su 47 bračnih parova u osamdesetima. Oni koji su bili zadovoljniji u braku pokazali su veću otpornost na negativne učinke lošeg zdravlja na sreću. Suprotno tome, nesretni u braku bili su podložniji nesreći uzrokovanoj zdravstvenim problemima. Drugim riječima, kvalitetni odnosi djeluju poput zaštitnog jastuka od stresa i životnih poteškoća.
Kritičari, međutim, napominju da se rezultati ovog istraživanja prvenstveno odnose na malu skupinu ljudi u SAD-u u specifičnom povijesnom kontekstu, te da je mjerenje “dobrog” ili “zadovoljavajućeg” odnosa vrlo kompleksno.
Nastavlja se “plovidba otkrića”
Ipak, iako univerzalna formula za sreću i zdravlje vjerojatno ne postoji, ovo dugogodišnje istraživanje nudi vrijedne uvide i mudrost.
– Osnivači ovog istraživanja nikada ne bi vjerovali da ću danas sjediti ovdje i reći da naš znanstveni rad i dalje traje s istim obiteljima – rekao je Waldinger u intervjuu 2024. godine.
Za svoju devetu dekadu, Harvardsko istraživanje razvoja odraslih planira nastaviti “svoju plovidbu otkrića”, prikupljati nove podatke u svoju “riznicu blaga” i omogućiti ljudima da žive zdravije živote ispunjene smislom, povezanošću i svrhom.
I zaista, to je vijest koja nas može razveseliti i inspirirati – jer sreća i zdravlje možda nisu u bogatstvu ili genima, nego u odnosima koje gradimo kroz život.
(Ordinacija.hr)
