Panika kad ostanete bez interneta ili baterije nije bezazlena – mogla bi biti znak modernog poremećaja zvanog nomofobija.
Ako pomisao da ostanete bez mobitela u vama izaziva nelagodu, možda ste već osjetili ono što se u psihologiji naziva nomofobija. Ovaj izraz potječe iz engleskog jezika (NO MObile PHone phoBIA) i označava strah ili tjeskobu zbog nemogućnosti korištenja mobitela ili gubitka mobilne povezanosti.
Za neke ljude, piše Medical News Today, radi se tek o laganoj iritaciji, dok kod drugih situacija može izazvati izraženu paniku, ubrzano disanje, znojenje i dezorijentaciju. Budući da su pametni telefoni danas postali produžetak naše svakodnevice, stručnjaci sve češće upozoravaju da se nomofobija pojavljuje kod sve većeg broja ljudi, osobito mladih.
Je li nomofobija nova „bolest modernog doba“?
Nomofobija se u znanstvenim krugovima proučava posljednjih petnaestak godina, no još uvijek nije službeno prepoznata kao mentalni poremećaj u dijagnostičkim priručnicima poput DSM-5. Unatoč tome, mnogi psihijatri i psiholozi smatraju da bi trebala biti uključena, jer su njezini simptomi usporedivi s drugim anksioznim poremećajima.
Neka istraživanja sugeriraju da nomofobija može biti posljedica već postojećih poremećaja, poput socijalne anksioznosti ili paničnog poremećaja. S druge strane, dio znanstvenika smatra da je riječ o posebnoj vrsti ovisnosti o pametnim telefonima, zbog čega su 2016. predlagali i novi termin – “poremećaj ovisnosti o pametnom telefonu”.
Simptomi koje ne treba ignorirati
Osobe koje pate od nomofobije mogu iskusiti niz tjelesnih i psihičkih simptoma sličnih onima kod drugih fobija i anksioznih poremećaja:
- osjećaj intenzivne tjeskobe ili panike
- ubrzano ili plitko disanje
- drhtanje i treskavica
- znojenje dlanova
- nemir, razdražljivost i dezorijentacija
- ubrzan rad srca (tahikardija), koji može biti pravilan ili nepravilan
Simptomi se često javljaju u trenucima kada osoba zaboravi mobitel kod kuće, ostane bez internetske veze ili baterije, ili kada je prisiljena provesti dulje vrijeme offline.
Što uzrokuje nomofobiju?
Točan uzrok još uvijek nije u potpunosti razjašnjen. Neki stručnjaci smatraju da je glavni okidač instantna komunikacija i stalna dostupnost koju pružaju pametni telefoni. Oni omogućuju stalno povezivanje, ali i stvaraju očekivanje brzih odgovora i stalne prisutnosti, što s vremenom može prerasti u kompulzivno ponašanje.
Drugi pak naglašavaju da postojeće anksioznosti i fobije (npr. socijalna fobija) mogu biti temelj na kojem se nomofobija razvija.
Istraživanja su istaknula i neke moguće prediktore razvoja nomofobije:
- opsesivne misli i kompulzivno korištenje mobitela
- interpersonalna osjetljivost, odnosno pretjerano analiziranje tuđih neverbalnih signala i osjećaj manje vrijednosti
- društvena nelagoda i nesigurnost u kontaktima s drugima
- broj sati provedenih na telefonu dnevno
Jedno istraživanje iz 2021. pokazalo je da rad na jačanju samopouzdanja kod studenata može značajno ublažiti simptome nomofobije.
Kako se liječi?
Budući da se službeno ne vodi kao zaseban poremećaj, ne postoji univerzalan protokol liječenja nomofobije. Međutim, liječnici i psiholozi najčešće primjenjuju metode koje se koriste i kod drugih fobija i anksioznih poremećaja.
1. Bihevioralne terapije
- Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT): pomaže osobi da prepozna negativne obrasce mišljenja i uvjerenja vezane uz strah od gubitka mobitela.
- Desenzitizacija (izlaganje): postupno suočavanje s trenucima bez mobitela, kako bi se smanjila tjeskoba.
- Hipnoterapija: vođene vizualizacije i tehnike opuštanja koje jačaju sposobnost samoregulacije u stresnim trenucima.
2. Grupe podrške
Razgovor s ljudima koji prolaze kroz slične teškoće može biti iznimno koristan, jer smanjuje osjećaj izoliranosti i osnažuje motivaciju za promjene.
3. Farmakološko liječenje
U težim slučajevima, kada simptomi snažno utječu na svakodnevno funkcioniranje, liječnici mogu propisati lijekove poput beta-blokatora, anksiolitika ili antidepresiva za ublažavanje anksioznosti.
4. Tehnike samopomoći i relaksacije
Osobe koje se bore s nomofobijom mogu same primijeniti različite metode, primjerice:
- progresivnu mišićnu relaksaciju (opuštanje mišića u skupinama)
- terapijsko disanje i mindfulness vježbe
- meditaciju ili lagane fizičke aktivnosti koje smanjuju napetost
Kada se obratiti stručnjaku?
Ako osjećaj panike pri pomisli da ostanete bez mobitela postaje svakodnevan, ili ako simptomi počinju ometati posao, školu ili obiteljske odnose, vrijeme je za razgovor s liječnikom ili psihologom.
Roditelji bi trebali obratiti pažnju na djecu i adolescente, jer upravo mlađe generacije pokazuju najveću ovisnost o stalnoj online povezanosti. Ako se simptomi primijete, važno je na vrijeme potražiti savjet pedijatra ili stručnjaka za mentalno zdravlje.
Nomofobija možda još nema službenu dijagnozu, ali njezini simptomi i posljedice na kvalitetu života itekako su stvarni. Pravodobno prepoznavanje i rad na zdravim navikama korištenja mobitela ključ su prevencije.
(Ordinacija.hr)
