Suvremena medicina anksioznost smatra psihičkim poremećajem, no pojavilo se i drugo mišljenje – da je tjeskoba fizičko stanje i da su njezini korijeni metabolički.
Neuroznanstvenica Lisa Feldman Barrett inzistira na tome da je anksioznost metabolička bolest. Tvrdi kako razmišljanje nije najviša svrha mozga, već regulacija energije.
Prema njezinom mišljenju, jedan od primarnih zadataka mozga, u koordinaciji svih tjelesnih sustava, je predviđanje i upravljanje energetskim zahtjevima u svijetu koji se stalno mijenja, ali je samo djelomično predvidljiv.
Psihoterapeutkinja otkriva pet znakova za prepoznavanje emocionalno nezrelog partnera
Neizvjesnost dovodi do stanja neugodnog fiziološkog uzbuđenja – ono što većina ljudi, osobito onih u zapadnim kulturama, naziva tjeskobom, kaže Feldman Barrett, ilustrirajući ključno načelo svoje teorije o konstruiranim emocijama.
Povezanost crijeva i mozga
Prikupljaju se dokazi da se neurobiološki mehanizmi povezani s mentalnim poremećajima mogu modulirati prehranom, a sve veći broj istraživača i kliničara propisuje dijetetske intervencije, uključujući dodatke prehrani, kao samostalne ili pomoćne pristupe mentalnim poremećajima.
U radu, čiji je koautor harvardski psihijatar Umadevi Naidoo, ističe se da su među osnovnim metaboličkim poremećajima, koji leže u pozadini neuroloških stanja i mentalnih bolesti oksidativni stres, inzulinska rezistencija, upale i disbioza mikrobioma.
Dvosmjerni kanal komunikacije poznat kao osovina crijeva i mozga pruža glavni put za metaboličku aktivnost koja utječe na mentalno zdravlje.
Crijeva mogu značajno utjecati na neuralne mehanizme centara za tjeskobu na amigdali – pokretaču odgovora na prijetnju. Hiperaktivan je kod anksioznih poremećaja. Ljudi s anksioznošću obično imaju niske razine crijevnih bakterija koje proizvode masne kiseline kratkog lanca (SCFA), koje utječu na aktivnost amigdale.
Proizvedene u donjem dijelu crijeva od strane crijevnih bakterija koje se hrane hranom bogatom vlaknima, SCFA promiču mentalno zdravlje reguliranjem ekspresije gena i stimuliranjem neuroplastičnosti u mozgu.
SCFA acetat inhibira neurokemikalije u hipotalamusu koje povećavaju apetit i smanjuju metabolizam. SCFA butirat utječe na metabolizam masti i djelovanje nekoliko hormona povezanih s glađu koji se vežu na receptore na amigdali, utječući na odgovor na stres i anksioznost.
Prehrana može pomoći
Naidoo ukazuje na prehrambene strategije koje ciljaju na metaboličke mehanizme u anksioznosti.
Visoko na popisu hranjivih tvari koje treba konzumirati su omega-3 masne kiseline koje se nalaze u masnoj ribi. Losos je dobar, kaže ona, ali riblja ikra i krilovo ulje možda su još bolji. Doze niže od 2 grama dnevno obično nisu bile učinkovite.
Kurkuma, sa svojim aktivnim sastojkom kurkuminom, također ima dokazan učinak protiv anksioznosti. Uravnotežuje mikrobni ekosustav crijeva, smanjuje upalu, utječe na razine neurohormona i utječe na ekspresiju gena u mozgu.
Vitamin D široko je aktivan u mozgu, a razine vitamina su niske kod osoba s anksioznošću. Kliničke studije povezuju suplementaciju vitaminom D s poboljšanjem simptoma tjeskobe, ali samo kod ljudi s nedostatkom.
U budućnosti bi se, nagađa Naidoo, ketogene dijete s visokim udjelom masti i niskim udjelom ugljikohidrata mogle koristiti kao pomoć pri kontroli tjeskobe. Oni prebacuju metabolizam mozga s glukoze na učinkovitije ketone kao izvor goriva. Jedna od glavnih posljedica je smanjeni oksidativni stres.
Korisni vitamini
Studije pokazuju da su brojne hranjive tvari i vitamini povezan s niskom razinom simptoma anksioznosti.
Magnezij modulira aktivnost osovine hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), inhibirajući odgovor na stres i povećava sintezu serotonina iz triptofana.
Selen štiti stanice, uključujući neurone, od oštećenja uslijed oksidativnog stresa.
Cink regulira mnoge biološke procese; ima neuroprotektivne i protuupalne učinke te pomaže modulirati aktivnost HPA osi.
Vitamin D regulira razinu neurotransmitera i izlučivanje faktora rasta mozga.
Prebiotici i probiotici uravnotežuju mikrobiom.
H. A.
