Iako stres obično povezujemo s neugodnim iskustvima, postoji pozitivni oblik stresa – eustres – koji nas motivira, potiče razvoj i može poboljšati osjećaj zadovoljstva životom.
Svi se u nekom trenutku života susrećemo sa stresom. Bilo da je riječ o svakodnevnom kroničnom pritisku ili povremenim životnim izazovima, stres se može pojaviti u bilo kojem trenutku i u različitim životnim situacijama.
Ipak, ono što mnogi ne znaju jest da stres nije uvijek negativan. Stručnjaci ističu kako, osim štetnog stresa, postoji i pozitivan stres – poznat kao eustres. Upravo taj oblik stresa može imati važnu ulogu u našoj motivaciji, razvoju i općem osjećaju zadovoljstva životom.
Eustres i distres – u čemu je razlika?
Za većinu ljudi stres je sinonim za nešto loše. Međutim, stručnjaci naglašavaju da postoje dvije različite vrste stresa – eustres i distres. Klinički psihijatar dr. Michael Genovese objašnjava da o stresu rijetko razmišljamo kao o pozitivnom iskustvu, iako se upravo to može dogoditi u određenim situacijama.
– Uzbudljivi ili izazovni događaji potiču kemijsku reakciju u tijelu koja nas može motivirati i potaknuti na djelovanje – ističe Genovese.
Eustres se često javlja kada smo suočeni s izazovom koji doživljavamo kao zanimljiv ili poticajan – primjerice kada započinjemo novi projekt, učimo novu vještinu ili se pripremamo za važan događaj. Taj osjećaj blage napetosti ili uzbuđenja može nas dodatno motivirati.
Prema riječima stručnjaka, eustres je važan jer nas potiče na aktivnost, pomaže nam u ostvarivanju ciljeva i doprinosi osjećaju zadovoljstva životom.
Što je distres?
Za razliku od eustresa, distres je oblik stresa koji proizlazi iz negativnih iskustava ili osjećaja preopterećenosti. Do distresa dolazi kada procijenimo da nemamo dovoljno resursa – emocionalnih, mentalnih ili fizičkih – kako bismo se nosili sa zahtjevima koji su pred nama.
Licencirana savjetnica Casey Lee objašnjava da takav negativan stres može dovesti do različitih problema, uključujući tjeskobu, depresiju te pad koncentracije i radne učinkovitosti.
Drugim riječima, distres se javlja kada pritisak postane prevelik i počne negativno utjecati na naše zdravlje i svakodnevno funkcioniranje.
Zašto se eustres smatra „dobrim“ stresom?
Izlazak iz vlastite zone komfora često se smatra važnim korakom u osobnom razvoju. Upravo zato eustres može imati pozitivan učinak na naše mentalno i fizičko zdravlje. Psihologinja dr. Kara Fasone objašnjava da eustres podrazumijeva izazivanje samoga sebe – ali bez osjećaja potpune preopterećenosti.
Ova vrsta stresa može pozitivno utjecati na tri važna područja:
- Emocionalno – eustres može potaknuti osjećaje zadovoljstva, inspiracije, motivacije i mentalnog „toka“, odnosno potpune usredotočenosti na aktivnost.
- Psihološki – pomaže u razvoju samopouzdanja, osjećaja autonomije i psihološke otpornosti.
- Fizički – može potaknuti jačanje tijela, primjerice kroz zahtjevnije fizičke aktivnosti ili treninge.
Eustres, ističe Lee, potiče osjećaj uzbuđenja, ispunjenosti, smisla i zadovoljstva. Upravo zato može djelovati poticajno – izazovi koji dolaze s njim često nas motiviraju da damo najbolje od sebe.
Primjeri eustresa u svakodnevnom životu
Pozitivan stres može se pojaviti u različitim područjima života – od posla i osobnih interesa do putovanja i fizičke aktivnosti.
Eustres na poslu
Jedan od najčešćih primjera eustresa na radnom mjestu je preuzimanje novog projekta koji zahtijeva učenje novih vještina i izlazak iz zone komfora. Takvi izazovi mogu biti vrlo motivirajući – ali samo ako su realni i ostvarivi. Ako su rokovi prekratki, projekata je previše ili je radna atmosfera toksična, tada se eustres lako može pretvoriti u distres.
Eustres kroz hobije i osobne interese
Postavljanje izazovnih ciljeva vezanih uz vlastite interese također može potaknuti pozitivan stres. Učenje novih stvari često je zahtjevno i ponekad neugodno, osobito u početnim fazama kada se još ne osjećamo dovoljno sigurnima u svoje sposobnosti. Međutim, upravo kroz pogreške i male uspjehe postupno razvijamo samopouzdanje i želju za daljnjim napretkom.
Eustres i putovanja
Putovanja često uključuju određenu dozu stresa – posebno kada putujemo na nova mjesta s drugačijim jezikom, kulturom i običajima. Ipak, istodobno pružaju priliku za nova iskustva: upoznavanje drugačije kulture, kušanje novih jela i otkrivanje nepoznatih destinacija. Za mnoge ljude upravo ta kombinacija uzbuđenja i neizvjesnosti čini putovanja posebnim i inspirativnim iskustvom.
Eustres i fizička aktivnost
Fizička aktivnost također može biti primjer pozitivnog stresa. Kada tijekom vježbanja izazivamo vlastito tijelo – primjerice kako bismo povećali snagu, izdržljivost ili fleksibilnost – tijelo reagira na način koji potiče napredak. Tijekom treninga ili planinarenja često se dogodi da se potpuno usredotočimo na aktivnost i izgubimo osjećaj za vrijeme. Upravo taj osjećaj potpune uključenosti često je znak eustresa.
Kako u svakodnevni život unijeti više pozitivnog stresa?
Dobra je vijest da većina ljudi već u svom životu ima određenu količinu eustresa. Ipak, moguće ga je svjesno poticati kroz male promjene u svakodnevici. Stručnjaci predlažu nekoliko jednostavnih koraka:
- svaki dan naučite nešto novo, bez obzira koliko malo bilo
- postavljajte osobne i profesionalne ciljeve koji su izazovni, ali ostvarivi
- povremeno izađite iz zone komfora – primjerice preuzimanjem novih zadataka na poslu ili učenjem novih vještina
- redovito se bavite fizičkom aktivnošću
Pozitivan stres može biti snažan poticaj za osobni rast i razvoj. Ključ je u pronalaženju ravnoteže – dovoljno izazova da nas motiviraju, ali ne toliko da nas preplave.
(Ordinacija.hr)
