Istraživanja pokazuju da riječi koje svakodnevno koristimo – u porukama, razgovorima i online objavama – mogu otkriti emocionalne obrasce i rane znakove poremećaja osobnosti.
Može li se iz svakodnevnog govora ili pisanja prepoznati da se osoba bori s poteškoćama u funkcioniranju osobnosti? Prema novijim psihološkim istraživanjima, piše ScienceAlert, – može, i to često ranije nego što bismo očekivali.
Bilo da je riječ o kratkoj poruci, e-mailu, razgovoru s bliskom osobom ili komentaru na društvenim mrežama, riječi koje biramo često nesvjesno odražavaju način na koji razmišljamo, doživljavamo sebe i povezujemo se s drugima.
Osobine ličnosti postoje na spektru
Svi imamo osobine ličnosti – ustaljene obrasce mišljenja, osjećanja i ponašanja. Problem nastaje kada ti obrasci postanu pretjerano kruti, intenzivni ili ometajući. Tada mogu uzrokovati dugotrajne poteškoće u emocionalnom funkcioniranju, doživljaju sebe i međuljudskim odnosima.
Na težem kraju tog spektra nalaze se poremećaji osobnosti, poput narcističkog, antisocijalnog ili graničnog poremećaja osobnosti, koji mogu uzrokovati značajnu patnju i narušavanje svakodnevnog života.
Važno je naglasiti da većina ljudi nema dijagnosticiran poremećaj osobnosti. Funkcioniranje osobnosti postoji na kontinuumu – svi imamo određene narcistične, rigidne ili emocionalno osjetljive crte, ali u različitoj mjeri.
Suptilni znakovi često se prvo pojave u jeziku
Mnogi ljudi koje susrećemo u svakodnevnom životu – na poslu, pri upoznavanju ili online – mogu pokazivati blaže poteškoće, poput čestih promjena raspoloženja, negativnog pogleda na svijet, krutog razmišljanja ili tamnijih osobina poput manipulativnosti i emocionalne hladnoće.
Takvi obrasci često se najprije pojave u načinu govora ili pisanja, puno prije nego što postanu vidljivi kroz otvoreno problematično ponašanje.
U ekstremnim slučajevima to je posebno uočljivo. Analize pisama austrijskog serijskog ubojice Jacka Unterwegera, kojeg se često navodi kao primjer malignog narcizma, pokazale su izrazito čestu upotrebu riječi usmjerenih na sebe, poput „ja“ i „meni“, uz vrlo ravan, gotovo bezemocionalan ton.
Slično tome, pisma Dennisa Radera, poznatog kao BTK ubojica, bila su obilježena grandioznim, emocionalno distanciranim i dominantnim stilom izražavanja.
Što psihologija već dugo zna o jeziku i emocijama
Psiholozi već desetljećima znaju da jezik može biti snažan pokazatelj unutarnjeg stanja. Osobe koje doživljavaju emocionalnu patnju češće koriste riječi usmjerene na sebe te izraze koji odražavaju negativne emocije. To je povezano s pojačanim unutarnjim fokusom i negativnim emocionalnim doživljajem.
Osobe s izraženijim tamnim crtama ličnosti, poput narcizma ili psihopatije, češće koriste neprijateljski i negativan jezik, više psuju i koriste riječi povezane s ljutnjom, dok istovremeno rjeđe koriste riječi koje upućuju na bliskost i zajedništvo, poput „mi“.
Važno je naglasiti da ti obrasci najčešće nisu svjesni ni namjerni. Jezik prirodno prati ono na što smo usmjereni – naše misli, emocije i brige. Zahvaljujući suvremenim metodama računalne analize teksta, znanstvenici danas mogu prepoznati te suptilne obrasce na velikom broju uzoraka.
Što su pokazala nova istraživanja?
U nizu od četiri istraživanja koja su koristila računalnu analizu teksta, znanstvenici su pronašli jasne dokaze da poteškoće u funkcioniranju osobnosti ostavljaju prepoznatljiv trag u svakodnevnoj komunikaciji.
U jednoj studiji koja je uključivala 530 sudionika, analizirani su pisani eseji o bliskim odnosima. Osobe s izraženijim poteškoćama osobnosti češće su koristile jezik koji odaje osjećaj hitnosti i snažnu usmjerenost na sebe, primjerice: „moram“, „trebam“, „ja sam“. Njihov govor bio je i sklon ruminaciji te usmjeren na prošlost, uz učestalu upotrebu riječi koje izražavaju ljutnju i negativne emocije. Istodobno su rjeđe koristili riječi povezane s bliskošću i pripadanjem, poput „mi“, „obitelj“ ili „ljubav“.
Drugo istraživanje uključivalo je i pisane tekstove i snimljene razgovore parova, među kojima su bile i žene s dijagnosticiranim poremećajima osobnosti. Rezultati su pokazali da se i u govoru i u pisanju kod tih osoba pojavljuje više negativnih emocionalnih izraza, čak i u sasvim svakodnevnim, neutralnim razgovorima.
Online komunikacija i izražavanje identiteta
Posebno zanimljivi rezultati dobiveni su analizom gotovo 67.000 objava na Redditu osoba koje su se same identificirale kao osobe s poremećajem osobnosti. Objave osoba koje su se često samoozljeđivale bile su izrazito negativne, emocionalno sužene i snažno usmjerene na sebe.
Koristile su više negacija („ne mogu“), više riječi tuge i ljutnje, više psovki, ali su rjeđe spominjale druge ljude. Također su pokazivale sklonost crno-bijelom, apsolutističkom razmišljanju, koristeći izraze poput „uvijek“, „nikad“ ili „potpuno“.
U dodatnom istraživanju analizirano je više od dva milijuna online objava osoba s poremećajem osobnosti i usporedne skupine iz opće populacije. Pokazalo se da osobe s poremećajima osobnosti znatno češće dijele svoja uvjerenja o sebi („ja sam“, „osjećam“, „moje“) te da su ta uvjerenja često negativna, ekstremna i snažno povezana s mentalnim zdravljem, simptomima, dijagnozama i traumatskim iskustvima.
Zašto je važno obratiti pažnju na jezik?
Cilj ovakvih istraživanja, ističe Charlotte Entwistle, Leverhulme stipendistica za rani znanstveni rad u psihologiji sa Sveučilišta u Liverpoolu, nije dijagnosticirati ljude na temelju poruka ili objava. Riječ je o prepoznavanju obrazaca koji mogu poslužiti kao blagi, ali važni signali da se netko emocionalno bori.
Ako se nečiji način izražavanja s vremenom promijeni i postane izrazito hitan, negativan, ekstreman, povučen ili usmjeren isključivo na sebe, to može biti znak da toj osobi treba podrška.
U svakodnevnim situacijama – pri upoznavanju, sklapanju odnosa ili online komunikaciji – prepoznavanje dugotrajnih obrazaca neprijateljstva, rigidnog razmišljanja i emocionalne hladnoće može pomoći u ranom uočavanju tzv. „crvenih zastavica“.
Pritom je važno imati na umu da nijedna pojedina riječ ne govori cijelu priču. Ljudi se ponekad ispušu, pretjeraju ili koriste humor i sarkazam. Ono što je ključno jest obrazac kroz vrijeme – emocionalni ton, ponavljajuće teme i način na koji se osoba dosljedno izražava.
Pažljivim slušanjem i čitanjem, poručuje, možemo bolje razumjeti emocionalni svijet drugih, ranije prepoznati kada netko treba pomoć te se sigurnije i svjesnije kretati kroz odnose – i online i u stvarnom životu.
(Ordinacija.hr)
