Istraživanje pokazuje da mladi koji smanje vrijeme provedeno na društvenim mrežama bilježe značajno poboljšanje mentalnog zdravlja.
Smanjenje korištenja društvenih mreža na samo jedan tjedan može imati značajan pozitivan učinak na mentalno zdravlje mladih odraslih osoba, pokazuje nova studija objavljena u časopisu JAMA Network Open.
Sudionici istraživanja, u dobi od 18 do 24 godine, piše Medical News Today, izvijestili su o 16% manje simptoma tjeskobe, 24,8% manje simptoma depresije te 14,5% manje problema s nesanicom nakon tjedan dana smanjenog korištenja društvenih mreža.
Studija je obuhvatila 373 osobe, a svaka je za sudjelovanje dobila 150 dolara. Među sudionicima bilo je 277 žena, 73 muškarca, 12 ne-binarnih osoba, 9 transrodnih i 2 osobe označene kao „Ostalo“.
Pet platformi bilo je posebno u fokusu istraživanja:
- Snapchat
- TikTok
- X
Sudionicima je dopušteno samostalno smanjiti vrijeme provedeno pred ekranom, što su i učinili na svim platformama. Ipak, Instagram i Snapchat zadržali su najveću stopu korištenja, dok su sudionici češće odustajali od TikToka. Facebook i X bile su platforme na kojima je zabilježeno najviše smanjenje korištenja.
Društvene mreže, tjeskoba i depresija
Dr. Nidhi Gupta iz Phreedom Foundation, iako nije sudjelovala u studiji, ističe da mobilni uređaji mogu pridonijeti problemima mentalnog zdravlja.
– Društvene mreže, iako nam omogućuju povezivanje s drugima, mogu emocionalno opteretiti ako se koriste nepažljivo – kaže Gupta.
Posebno upozorava na tzv. „upward social comparison“ – uspoređivanje sebe s idealiziranim prikazima života i tijela drugih – što može dovesti do niskog samopouzdanja, tjeskobe i depresivnih simptoma.
Algoritmi društvenih mreža osmišljeni su da korisnike zadrže angažiranima, što može dovesti do propuštanja stvarnih iskustava i „prigušivanja emocionalnih benefita stvarnih interakcija“. Kako algoritmi postaju sofisticiraniji, veća je vjerojatnost da fokus na društvene mreže odvlači pažnju od stvarnih, produktivnih i pozitivnih životnih iskustava.
Gupta također naglašava da fizička aktivnost postaje rjeđa kada smo prikovani uz ekran, čime se gubi prirodni „podizač“ raspoloženja – endorfini.
Društvene mreže i nesanica
Gupta navodi „hipotezu zamjene“, prema kojoj vrijeme provedeno pred ekranom direktno zamjenjuje vrijeme namijenjeno snu.
– Ponavljane obavijesti mijenjaju moždane nagradne puteve i pojačavaju strah od propuštanja (FOMO), otežavajući odvajanje od uređaja, posebno noću – objašnjava Gupta.
Istraživanja pokazuju da samo posjedovanje uređaja ili njegova prisutnost u spavaćoj sobi, čak i bez aktivnog korištenja, povezano je sa slabijom kvalitetom sna. Kada se koristi u krevetu, ekran može izazvati kognitivnu i emocionalnu hiperuzbuđenost.
– Interaktivni feedovi, vijesti, e-mailovi i društvene interakcije ometaju i početak sna, ali i njegovo održavanje – dodaje Gupta. Plavo svjetlo mobilnih ekrana također može ometati zdrav san, iako neki proizvođači uređaja nude funkcije koje to ublažavaju.
Kako smanjiti vrijeme provedeno pred ekranom
Terapeut i savjetnik John Sovec ističe da, iako digitalni detoks može biti koristan, elektronički ekrani su svakodnevica većine mladih.
– Pokušaj uvjeriti tinejdžera da tjedan dana potpuno izbjegava ekrane mogao bi biti frustrirajuć za sve uključene – kaže Sovec.
Umjesto toga, roditelji mogu otvoreno razgovarati s djecom o zabrinutosti zbog prekomjerne uporabe i zajedno izraditi plan korištenja ekrana. Sovec predlaže obvezu smanjenja vremena pred ekranom za 25%, uz mogućnost daljnjeg smanjenja s vremenom.
Korisno je i zamijeniti vrijeme pred ekranom zabavnim aktivnostima s prijateljima ili obitelji, poput zajedničkih igara ili druženja.
– Uvedite sat bez ekrana nakon škole ili prije spavanja i popunite ga zabavnim aktivnostima s bliskim osobama – savjetuje Sovec. Također predlaže da se barem jedan dan u tjednu posveti pauzi od ekrana i gadgeta, umjesto stalnog praćenja društvenih mreža i digitalne zabave.
Zašto je istraživanje ovakvih učinaka izazovno
Iako postoji sve veća sumnja u štetne učinke društvenih mreža, njihovo kliničko istraživanje je izazovno.
– Randomizirano kontrolirano ispitivanje zahtijevalo bi da sudionici ili koriste, ili potpuno izbjegavaju društvene mreže, uz kontrolu brojnih faktora poput početnog mentalnog zdravlja, osobnih karakteristika i offline stresa – objašnjava Gupta.
Pronalazak sudionika koji bi se u potpunosti suzdržali od društvenih mreža te osiguranje njihove suradnje vrlo je teško, dodaje. Također napominje da samoprijavljeni upitnici mogu biti nepouzdani jer sudionici mogu podcijeniti ili ne prijaviti svoje simptome.
Još jedan faktor je da su sudionici u studiji u prosjeku koristili društvene mreže manje od 2 sata dnevno, što je značajno ispod prosjeka od 4 do 5 sati za ovu dobnu skupinu, što ograničava opću primjenjivost rezultata.
(Ordinacija.hr)
