Prekidanje sugovornika, pretjerano ispričavanje ili izbjegavanje kontakta očima samo su neke od navika koje često razvijaju ljudi koji se osjećaju nesigurno u društvu.
Osjećate li se ponekad nesigurno u društvu? Imate li osjećaj da ne znate što reći ili kako reagirati, pa se razgovori često osjećaju napeto i neugodno? Ako je odgovor da, niste sami. Mnogi ljudi s vremena na vrijeme doživljavaju društvenu nespretnost, a neki se svakodnevno bore s društvenom nesigurnošću – osjećajem da nisu dovoljno spretni u interakciji s drugima.
Takvi osjećaji mogu biti frustrirajući. Možda primijetite da često prekidate druge, pretjerano razmišljate o svakoj rečenici koju izgovorite, ili se povlačite u velikim grupama jer vam je neugodno. Iako su ove reakcije potpuno razumljive, one mogu stvoriti začarani krug: što se više trudite uklopiti, to se nelagoda čini jačom.
Društvena nespretnost i nesigurnost nisu znak slabosti – mnogi uspješni i zanimljivi ljudi imaju iste izazove. No, piše YourTango, prepoznavanjem navika koje nenamjerno povećavaju nelagodu, možete lakše raditi na tome da se osjećate opuštenije i samopouzdanije u društvu.
U nastavku donosimo 11 najčešćih navika koje društveno nespretni ili nesigurni ljudi često razvijaju – i objašnjavamo zašto one mogu otežati komunikaciju, ali i kako ih prepoznati i ublažiti.
1. Nenamjerno prekidaju sugovornike
Društveno nespretni ljudi često prekidaju druge, ponekad bez da su toga svjesni. Razlozi mogu biti uzbuđenje zbog teme ili poteškoća u prepoznavanju tijeka razgovora.
– Komunikacija postaje uistinu učinkovita kada zaista čujemo što druga osoba govori – uključujući i neverbalne znakove – naglašava life coach Alex Mathers.
Prekidanje sugovornika nije namjerno, ali može stvoriti napetost u razgovoru. Stoga je vježbanje aktivnog slušanja ključ za izgradnju samopouzdanja i prirodnog toka komunikacije.
2. Pretjerano razmišljaju o društvenim situacijama
Jedan od uzroka društvene nespretnosti često je socijalna anksioznost. Ljudi s ovom vrstom anksioznosti intenzivno razmišljaju o tome što drugi misle o njima. Prema podacima Social Anxiety Institutea, socijalna anksioznost je treći najčešći psihološki poremećaj u SAD-u, a oko 7% populacije ima neki oblik ovog problema. Pretjerano razmišljanje može dovesti do oklijevanja, zaboravljanja riječi i još većeg osjećaja nesigurnosti.
3. Prečesto se ispričavaju
Društveno nespretni ljudi često se ispričavaju i kada nema razloga. Takva navika može izgledati simpatično na početku, ali s vremenom može stvoriti dojam slabosti ili nesigurnosti, a istraživanja pokazuju da pretjerano ispričavanje može smanjiti povjerenje i poštovanje drugih.
4. Mogu djelovati nepristojno
Kratki ili nagli odgovori na pitanja ne znače nezainteresiranost – često je riječ o nespretnosti i poteškoći u interpretaciji društvenih signala. Društveno nespretni ljudi ponekad ne znaju kada je primjereno proširiti odgovor, zbog čega mogu djelovati hladno ili nepristojno, iako to nije njihova namjera.
5. Teško im padaju mali razgovori
Mnogi izbjegavaju tzv. „male razgovore“ jer im se čine dosadnima. Lutanje mislima ili naglo mijenjanje teme često stvara dodatnu nelagodu. Stručnjaci savjetuju jasnu i sažetu komunikaciju te aktivno slušanje. Mathers ističe da je važno primijetiti kada sugovornik gubi interes kako bi se uključili u razgovor i održali prirodan tijek interakcije.
6. Nervozan govor tijela
Govor tijela često otkriva više nego riječi. Društveno nespretni ljudi često izbjegavaju kontakt očima, vrpolje se ili stoje ukočeno s napetim ramenima, što može dodatno pojačati osjećaj nelagode.
– Osjećati se ugodno u vlastitoj koži zahtijeva praksu i spremnost suočiti se s vlastitom nelagodom više puta – ističe Caroline Maguire, edukatorica i trenerica društvenih vještina.
7. Nelagoda u velikim grupama
Boravak u većim skupinama može biti preplavljujući. Zbog toga se društveno nespretni ljudi često povlače, sjede sami ili razgovaraju samo s jednom osobom u kutu. Iako je sasvim normalno preferirati manja druženja, važno je osigurati da sugovornik ne osjeća nelagodu i da se grupa ne doživljava kao prijetnja.
8. Pretjerano analiziraju društveni bonton
Društveni bonton nije samo stvar riječi „molim“ i „hvala“. On uključuje empatiju, poštovanje i obazrivost prema drugima. Društveno nespretni ljudi često previše analiziraju jesu li se ponašali pravilno, što može otežati opuštanje u razgovoru i stvoriti napetost. Prekidanje negativnog razmišljanja i promatranje vlastitih reakcija umjesto stalnog preispitivanja prošlih situacija može pomoći u smanjenju nelagode.
9. Pretpostavljaju da ih nitko ne želi za prijatelja
Takva pretpostavka može postati samoispunjavajuće proročanstvo – osoba se povuče i ne razvija potencijalna prijateljstva.
– Prvo budite zainteresirani za druge, a tek onda zanimljivi. A još važnije od zanimljivosti je pokazati ranjivost – savjetuje Jordan Gray, savjetnik za odnose.
10. Nesvjesno oponašaju druge
Promatranje drugih može pomoći u učenju društvenih vještina, ali pretjerano oponašanje može izgledati kao imitacija ili ismijavanje. Stručnjaci savjetuju promatrati razgovor poput igre stolnog tenisa – slušati, odgovarati i uključivati se prirodno, bez prisilnog oponašanja.
11. Nemirno se vrpolje
Ponavljajući pokreti ili tzv. „stimming“ pomažu smirenju i koncentraciji, ali mogu se pogrešno protumačiti. Jednostavno objašnjenje, poput: “Nemojte obraćati pažnju na to što se vrpoljim – to je samo navika, ali pažljivo vas slušam”, često uklanja nesporazume i smanjuje nelagodu.
(Ordinacija.hr)
