Pomicanje sata na zimsko računanje vremena donosi nam iluziju dodatnog odmora, no stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice. Remećenje unutarnjeg biološkog sata može izazvati niz zdravstvenih tegoba, od poremećaja spavanja do povećanog rizika od srčanog i moždanog udara.
Iako se mnogi vesele dodatnom satu sna koji donosi prelazak na zimsko računanje vremena, znanstvena zajednica sve glasnije upozorava da ova naizgled bezazlena promjena predstavlja značajan stres za ljudski organizam. Cijena tog jednog sata može biti iznenađujuće visoka, jer se njime remeti naš unutarnji biološki sat, poznat kao cirkadijalni ritam. Taj sofisticirani mehanizam ne upravlja samo našim ciklusom spavanja i buđenja, već dirigira čitavim orkestrom fizioloških procesa, uključujući lučenje ključnih hormona poput melatonina i kortizola, regulaciju metabolizma, održavanje stabilnog krvnog tlaka i precizan rad srca. Svako, pa i najmanje, odstupanje od ovog prirodno usklađenog ritma može pokrenuti kaskadu negativnih zdravstvenih posljedica koje osjećamo danima, a ponekad i tjednima nakon pomicanja kazaljki.
Pospanost i uporna glavobolja
Najuočljivije posljedice osjećaju se na našem raspoloženju i kvaliteti sna. Mnogi se u danima nakon promjene žale na izraženu pospanost, kronični umor, manjak koncentracije i uporne glavobolje. No, problem može biti i znatno dublji. Raniji zalazak sunca i smanjena izloženost dnevnoj svjetlosti izravno utječu na biokemiju mozga, smanjujući proizvodnju serotonina, hormona sreće, i remeteći lučenje melatonina, hormona sna. To može pogoršati postojeća depresivna i anksiozna stanja te biti okidač za razvoj sezonskog afektivnog poremećaja, poznatijeg kao zimska depresija. Djeca također nisu imuna na ovu promjenu; kod njih se nerijetko javljaju zbunjenost, povećana razdražljivost i poteškoće s praćenjem nastave u školi.
Osim mentalnih, tu su i ozbiljni fizički rizici. Brojna istraživanja potvrdila su zabrinjavajući trend povećanog broja srčanih i moždanih udara u prvim danima i tjednima nakon pomicanja sata. Ova pojava posebno pogađa starije osobe i pacijente s postojećim kroničnim bolestima. Stručnjaci objašnjavaju da poremećaj cirkadijalnog ritma dovodi do povećane razine kortizola, hormona stresa, koji opterećuje kardiovaskularni sustav, povećava krvni tlak i doprinosi stvaranju upalnih procesa u tijelu. Na taj način, ono što percipiramo kao manju neugodnost zapravo postaje tihi, ali stvarni rizik za najranjivije skupine u društvu.
Oslabljene kognitivne funkcije, smanjena pažnja i poteškoće s donošenjem odluka ne utječu samo na našu produktivnost na poslu, već predstavljaju i direktnu opasnost.
Negativni učinci prelijevaju se i na druge aspekte svakodnevnog života. Oslabljene kognitivne funkcije, smanjena pažnja i poteškoće s donošenjem odluka ne utječu samo na našu produktivnost na poslu, već predstavljaju i direktnu opasnost. Statistički podaci pokazuju jasan porast broja prometnih nesreća u danima neposredno nakon promjene vremena, što se pripisuje umoru i smanjenoj koncentraciji vozača. Istovremeno, kraći dani i manjak sunčeve svjetlosti često znače i manje fizičke aktivnosti na otvorenom, što dugoročno može pridonijeti problemima s nakupljanjem viška kilograma i općenito sjedilačkom načinu života.
Kako se pripremiti i ublažiti negativne posljedice
Srećom, postoje koraci koje možemo poduzeti kako bismo ublažili negativan utjecaj pomicanja sata. Liječnici savjetuju postupnu prilagodbu, a ne nagli šok za organizam. Izbjegavajte teške obroke, kofein i alkohol u večernjim satima te ograničite izloženost plavom svjetlu ekrana pametnih telefona i televizora barem sat vremena prije spavanja. Održavanje zdrave prehrane bogate vitaminima i mineralima te dovoljan unos vode također igraju ključnu ulogu u jačanju otpornosti organizma.
Iako se prelazak na zimsko vrijeme, kada “dobivamo” sat, smatra lakšim od onog ljetnog, važno je zapamtiti da svaka promjena remeti našu prirodnu ravnotežu.
Nakon promjene sata, ključno je što više vremena provoditi na dnevnom svjetlu, osobito u jutarnjim satima. Prirodno svjetlo pomaže u resetiranju našeg unutarnjeg sata i signalizira tijelu da je vrijeme za budnost i aktivnost. Čak i kratka šetnja tijekom pauze za ručak može učiniti veliku razliku. Iako se prelazak na zimsko vrijeme, kada “dobivamo” sat, smatra lakšim od onog ljetnog, važno je zapamtiti da svaka promjena remeti našu prirodnu ravnotežu. Dugoročno, kako upozoravaju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, česte promjene sata predstavljaju javnozdravstveni rizik čije se ukidanje sve ozbiljnije razmatra diljem svijeta. Do tada, ključ je u pripremi i brizi za vlastito zdravlje. ( Ordinacija.hr )
