Prepoznajte znakove stalnog ugađanja, razloge koji stoje iza njega i praktične savjete kako se osloboditi ove štetne navike.
Većina ljudi želi biti voljena i pozitivno percipirana od strane drugih. No, neki ljudi žele da ih svi vole toliko da su spremni žrtvovati vlastite želje i potrebe kako bi zadovoljili druge. Kada takvo samopožrtvovanje postane pretjerano, može dovesti do ogorčenosti, stresa i nezdrave ovisnosti o drugima.
Ako u ovome prepoznajete sebe, moguće je da imate tendenciju ugađanja drugima. Takve osobe često imaju veliko srce i puno daju drugima, ali na vlastitu štetu, piše PsychCentral, što može negativno utjecati na mentalno zdravlje. Ponekad ni ne primjećujemo štetu koju ovakvo ponašanje može uzrokovati.
Što znači biti osoba koja stalno ugađa drugima?
Osobe koje stalno ugrađuju tuđe želje u svoj život često zanemaruju vlastite potrebe kako bi udovoljile drugima. One se mogu toliko fokusirati na davanje drugima da zaborave na sebe.
Takve osobe često imaju poteškoće u razlikovanju svojih želja, interesa i hobija od tuđih. Prepoznavanje vlastitih ciljeva i potreba može im biti izazovno. Osim toga, često im je teško reći “ne”, pa pristaju na stvari koje zapravo ne žele raditi.
Osobe koje stalno ugađaju drugima često čine sve kako bi ih drugi voljeli, izbjegavali sukobe i smanjili osjećaj napuštenosti. Nažalost, ovakvo ponašanje može dovesti do ogorčenosti, emocionalnog iscrpljivanja i “izgaranja” u odnosima. Također, osobe s tendencijom ugađanja drugima češće se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja, poput depresije i anksioznosti.
Primjeri ponašanja ugađanja drugima
Ponašanja koja ukazuju na ugađanje drugima uključuju:
- pokušaje izbjegavanja napuštanja ili odbacivanja
- prilagođavanje štetnim ponašanjima drugih
- zanemarivanje vlastitih interesa radi drugih
- osjećaj anksioznosti zbog percipiranog napuštanja
- održavanje bliskosti kroz samopožrtvovanje
- govoriti drugima ono što žele čuti kako bi izbjegli sukob
- prihvaćanje poziva ili zadataka koje zapravo ne želiš raditi
- poteškoće u zastupanju vlastitih potreba
- nedostatak osobnih granica
- dojam da si “prihvatljiv/a” samo ako stalno udovoljavaš drugima
- pretjerano ispričavanje
- rijetko iskazivanje kritike ili neslaganja
Osobine osoba koje stalno ugađaju drugima
Ugađanje drugima često je povezano s određenim osobinama, a među njima su:
- perfekcionizam
- ugodnost i sklonost kompromisima
- izbjegavanje sukoba
- sklonost samopožrtvovanju
- propusne granice
- emocionalna ovisnost
- nisko samopouzdanje
- anksioznost
- druželjubivost i spremnost pomoći
Dok neke od ovih osobina mogu biti pozitivne, njihova pretjerana primjena može biti štetna.
Što uzrokuje ponašanje ugađanja drugima?
Razlozi mogu biti različiti:
1. Odgovor na traumu
Ugađanje drugima često je reakcija na traumu ili teška životna iskustva. Osim poznatih reakcija “bori se, bježi ili smrzni se”, neki ljudi reagiraju “fawningom” – stalnim ugađanjem drugima kako bi izbjegli sukob i zadržali njihovo odobravanje.
Istraživanja iz 2023. pokazala su da je “fawning” česta reakcija kod osoba koje su doživjele seksualno zlostavljanje u djetinjstvu. Ugađanje zlostavljaču može stvoriti privid sigurnosti i smiriti situaciju.
2. Emocionalna ovisnost
Ugađanje drugima također može biti povezano s emocionalnom ovisnošću – stanjem u kojem osoba ima nezadovoljene psihološke potrebe koje pokušava ispuniti kroz bliske odnose.
Osobe s emocionalnom ovisnošću često strahuju od samoće, stalno ugađaju drugima i traže ekskluzivnost u romantičnim odnosima. Ova čežnja za prisutnošću druge osobe može ih navesti da zanemare vlastite želje i potrebe, što često rezultira osjećajem emocionalne praznine.
Kako smanjiti ponašanja ugađanja drugima
Promjena ovih obrazaca zahtjeva vrijeme i trud, a početak može biti rad sa stručnjakom za mentalno zdravlje, poput psihoterapeuta, koji može pomoći u:
- prevladavanju tendencija ugađanja drugima
- razvijanju zdravih i sigurnih odnosa
- učenju postavljanja granica i zastupanju vlastitih potreba
Osim profesionalne pomoći, korisni savjeti uključuju:
- usredotočiti se na vlastite želje, potrebe i interese, a ne samo na tuđe
- postavljati jasne granice s drugima
- govoriti “da” stvarima koje stvarno želite raditi
- odbijati sudjelovanje u štetnim aktivnostima
- iskazivati kada vas nešto smeta
- pronalaziti hobije i aktivnosti koje vas vesele
Ovi koraci pomažu u stjecanju samopouzdanja i neovisnosti te omogućuju izražavanje vlastitih potreba na zdrav način.
(Ordinacija.hr)
