Markantni frajeri s muževnim crtama lica prolaze kod žena koje prolaze kroz svoje plodno razdoblje, tvrde stručnjaci.
Oni donose loše vijesti za slatkice s dječjim
licem jer čak i ako su lumeni i inteligentni, njihova ih pamet neće izvući i
osigurati naklonost nježnijeg spola. “Čak i ako su žene s inteligentnim
muškarcem, jednako su sklone `razgledavanju` za vrijeme svoje plodne faze”,
tvrdi profesor psihologije Steven Gangestad sa Sveučilišta New Mexico, ujedno i
voditelj istraživanja. Samo je istraživanje dalo veći uspjeh muževnim frajerima poput Vučka Hugha Jackmana ili Leonide Gerarda Butlera nego vilenjaku Orlandu Bloomu.
Američke je psihologe zanimalo mogu li određene
crte lica ili tjelesne karakteristike utjecati na lutajuće oko žena koje su u
vezi, a sve u vrijeme njihovih plodnih dana. Koncentrirali su se na dvije stvari:
muževnost lica i inteligenciju.
Markantno lice vs. pamet
Tako je tim stručnjaka ustanovio kako žene više vole muževna
lica partnera, duboke glasove i mišićava tijela za vrijeme plodnih dana.
Muževno lice podrazumijeva naglašenu bradu i čeljust i oči koje nisu širom
otvorene kao ženske.
Psiholozi su razgovarali sa 66 parova od kojih je
devet čak bilo oženjeno. Nakon prikupljanja osnovnih podataka i rezultata testa
inteligencije muškaraca, istraživači su ispitanicama postavljali pitanja za
vrijeme plodnih i neplodnih dana.
“Ako su žene bile u paru s muškarcima koji
su imali ženstvenija lica, ustanovili smo kako su im se za vrijeme plodnih dana
svidjeli i muškarci s kojima nisu bile u vezi. To je vjerojatno povezano s
izjednačavanjem muževnosti lica i robusnosti, za koju se vjeruje da odražava
općenito dobro zdravlje. Smatra se kako žene pogotovo privlače pojedinci koji
imaju ovakve karakteristike koje mogu biti od koristi njihovim potomcima”,
objasnio je Gangestad.
Stručnjaci su ustanovili kako inteligencija nije
ni približno bila uspješna kao markantnost. “Nije bitno je li muškarac
inteligentan ili nije. Muževnost lica odlučuje”, zaključio je voditelj
istraživanja objavljenog u stručnom časopisu Evolution and Human Behavior.
K. Horvat