U društvu koje je opterećeno izgledom i u kojemu fotografski dorađeni i nerealno savršeni supermodeli definiraju ljepotu, nije lako biti mlada osoba suočena s vlastitim strahovima, zabrinutošću oko fizičkog izgleda i visokim kriterijima koje postavlja društvo.
“Najružnija žena na svijetu”
Nedavno sam naišla na jedan video link nazvan “Govor najružnije žene na svijetu“. Naime, radi se o mladoj djevojci koja pati od rijetkog sindroma koji joj onemogućuje da se udeblja, a unatoč njezinoj bolesti i određenim tjelesnim nedostacima koje ta bolest nosi, mnogi nemaju razumijevanje za njezino zdravstveno stanje. S prvim problemima ova djevojka susrela se u srednjoj školi, kada su njezini poznanici na Internet stavili snimku s njezinom fotografijom, a video nazvali “Najružnija žena na svijetu“. Ispod te snimke stvorio se niz ružnih komentara onih koji su ismijavali njezin izgled, kao i onih koji su joj govorili da se treba ubiti.
Današnje društvo, često opterećeno materijalnim i vanjskim, nedvojbeno utječe na ponašanje mladih. U društvu koje je opterećeno izgledom i u kojemu fotografski dorađeni i nerealno savršeni supermodeli definiraju ljepotu, nije lako biti mlada osoba suočena s vlastitim strahovima, zabrinutošću oko fizičkog izgleda i visokim kriterijima koje postavlja društvo.
Adolescencija je razdoblje obilježeno promjenama u raznim aspektima razvoja koje oblikuju i mijenjaju misli i osjećaje adolescenata o sebi samima, tj. njihovo samopoimanje. Istraživanja pokazuju da fizički izgled, u odnosu na ostale dimenzije pojma o sebi, najviše pridonosi općem samopoštovanju, i to u svim dobnim skupinama. U adolescenciji je djevojkama fizički izgled važniji nego mladićima, iako se čini da su današnji mladići zaokupljeniji vanjskim izgledom nego što su to bili nekad. Na samopoimanje u velikom dijelu utječe mišljenje drugih, pa tako mladi često pokušavaju postići status u školi i grupi vršnjaka tjelesnim izgledom i odjećom.
Je li tjelesni izgled danas toliko bitan i koliko zapravo utječe na nas?
Brojna istraživanja su pokazala da lijepi ljudi od rođenja prolaze bolje od onih manje lijepih. Lijepim ljudima smo skloni pripisivati i druge pozitivne osobine, a zanemariti njihove nedostatke. U stvarnom životu, lijepi ljudi imaju prednost na svakom koraku: od školovanja do ljubavi, zaposlenja, tretmana u pravosuđu. Pokazalo se i da ljude jače diskriminiramo prema njihovu izgledu, nego prema nacionalnosti ili rasi, a diskriminacija počinje već od rođenja: lijepe bebe dobivaju više pažnje od bolničkog osoblja, od teta u vrtiću, pa i samih roditelja.
Zašto je ljepota toliko važna?
Da bismo razumjeli zašto nam je ljepota toliko važna, potrebno je prisjetiti se zašto uopće želimo promatrati i slušati nešto ili nekoga što nam je lijepo. Psihologinja Nancy Etcoff iz Massachussettsa proučila je pomoću tehnike snimanja moždane vizualizacije (brain imaging) kako naš mozak doživljava i obrađuje ljudske fizionomije. Otkrila je da pri promatranju lica koje ispitanik ocjenjuje lijepim dolazi do aktivacije moždanog centra za ugodu. Isti se dijelovi mozga aktiviraju pri konzumaciji droga ili tijekom pozitivnih životnih događaja. Drugim riječima, ukoliko nam nešto donosi ugodu (kao što je primjerice lijepo), vjerojatnije je da ćemo preferirati upravo to.
Danas se nezadovoljstvo vlastitim izgledom može riješiti u nekoliko poteza skalpelom, botoxom ili pak silikonima. Takvo rješenje često propagiraju i mediji koji emitiraju razne emisije i serije o estetskim operacijama, glazbene spotova u kojima pjevaju i plešu savršeno isklesana tijela, časopisima s čijih nas naslovnica promatraju prekrasna lica. Sve te sociokulturne promjene utjecale su na pojavu nekih psihičkih i tjelesnih poremećaja kao što su anoreksija i bulimija. Ako se sjetimo djevojke s početka priče, koja je u najosjetljivoj dobi – adolescenciji – okarakterizirana kao najružnija žena na svijetu, možemo samo zamisliti koliko su njezina bolest te stav i osude okoline utjecale na njezino samopouzdanje. Međutim, ono što bi uništilo samopouzdanje mnogih mladih, motiviralo je tu djevojku da krene dalje. Postala je motivacijska govornica i sada putuje svijetom i drugima daje savjete kako se suočiti s ljudima koji o vama govore ružno. Tako je i njezin video “Govor najružnije žene na svijetu“ nastao sa svrhom da motivira i osnaži druge koji se možda osjećaju kao i ona, ali i da objasni kako je odlučila preuzeti kontrolu nad vlastitim životom, riješiti se negativnosti i definirati samu sebe neovisno o mišljenju okoline.
Izbor je na nama hoćemo li zasjati u svom punom sjaju
Kada o sebi mislimo da smo ružni, često si počnemo pripisivati i druge negativne osobine, uslijed čega razvijamo i njegujemo pesimističan pogled na život uopće. Zbog takvog razmišljanja ne dajemo sebi šansu da pokažemo svijetu i sebi što sve možemo i znamo, jer nas u tome sprečava uvjerenje kako smo neprivlačni, a samim tim i bezvrijedni.
Iz tog razloga, važno je da roditelji prepoznaju djetetov problem i da potraže pomoć stručnjaka kako bi njihovo dijete vratilo svoje samopouzdanje i samopoštovanje i počelo prihvaćati i voljeti sebe i svoje tijelo. Upravo to je učinila djevojka koju su okarakteriziriali najružnijom na svijetu – osnažila se i svoje nedostatke iskoristila kao resurse – jer tjelesni izgled samo je jedan od aspekta koji nas čini.
I na kraju, citirala bi jednu arapsku poslovicu koja kaže: “Ljepota lica nalazi se u ljepoti karaktera“. Stoga, izbor je na nama hoćemo li zasjati u svom punom sjaju – jer prava ljepota zapravo je u nama.
Autorica teksta:
Kristina Bačkonja, dipl. psiholog i NLP trener
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)
