Osluškujte svoje dijete, pratite njegov razvoj, potičite ga i budite mu podrška. Na taj način razvija se pametna dječja glavica, a sva ta rana iskustva stvaraju temelj za napredan kognitivan razvoj.
Samim rođenjem djeteta započinje čudesan razvoj sposobnosti
opažanja (percepcije), razmišljanja i pamćenja koji nas oblikuje kao osobe i
koji jednim imenom zovemo kognitivnim razvojem. Taj razvoj ovisit će o predispozicijama s kojima se dijete
rađa, ali i o poticajnoj i stimulativnoj okolini, te će napredovati sa samom kronološkom dobi.
Senzomotorno razdoblje
Od rođenja pa sve do druge godine djetetova života traje senzomotorno razdoblje djetetova
kognitivnog razvoja. Sam naziv ovog
razdoblja govori da se učenja u ovom periodu života oslanjaju na podražaje koje
dijete prima putem vida, sluha, njuha, okusa i opipa. U samom početku ovog
perioda učenje proizlazi iz slučajnosti, a bazirano je na urođenim refleksima.
Postepeno dijete postaje svjesno okoline te započinje svoja “istraživanja”. I
dok je sluh od samog rođenja potpuno razvijen pa djeca odmah po rođenju
reagiraju na poznate zvukove koji ih umiruju, vid sazrijeva postepeno. U dobi
do tri mjeseca dijete promatra predmete na udaljenosti do 30 cm te ga zanimaju
predmeti u pokretu jakih kontrastnih boja ili crno bijeli. Najviše voli
promatrati poznata lica, te prepoznaje miris majčina mlijeka.
Već između trećeg i šestog mjeseca života dijete je naučilo pogledom
pratiti predmete u pokretu. Prepoznaje predmete i osobe iz daljine te usavršava
koordinaciju oka i ruke. Pojavljuje se imitacija jednostavnih poznatih
aktivnosti pa čak i logičko povezivanje (otvara usta ako vidi žlicu).
Motorna aktivnost između šestog i dvanaestog mjeseca postaje bolja i
omogućuje djetetu kretanje pa i način učenja prati te promjene. Dijete
istražuje širu okolinu, predmete ispituje ustima i rukama te ih je u stanju
pronaći ako su djelomično ili potpuno skriveni. Imitira zvukove, pokrete i
geste (pleše na glazbu, imitira korištenje predmeta kao što su češalj i
telefon), razlikuje žive i nežive objekte, promatra slikovnice.
Između prve i druge godine života dijete je pravi mali,
nezaustavljivi istraživač. Uživa u istraživanju okoline i rastavljanju
predmeta. Sad već zna pokazivati traženu sliku u slikovnici, pokazuje pet do šest dijelova na lutki, sposobno je jednostavno kategorizirati i sortirati po boji i
obliku. Rješava probleme metodom pokušaja i pogrešaka. Razumije jednostavne
upute te razliku između “ja” i “ti”. Sebe imenuje imenom i počinje koristiti
zamjenice “ja” i “moja”. Svjesno je reakcija okoline na svoje postupke te
počinje sudjelovati u imaginarnoj igri.
Predoperacijsko razdoblje
Od druge do sedme godine djetetova života traje predoperacijsko razdoblje koje karakterizira
intenzivniji razvoj govora i stjecanja pojmova. Učenja su konkretna i odvijaju
se preko predmeta iz neposredne okoline povezane s trenutnom situacijom.
Od druge do treće godine razvoj i razumijevanje govora obuhvaća ne
samo imenovanje predmeta i osoba već i složenije pojmove kao što su “sad”, “skoro”, “kasnije”. Dijete je u stanju prisjećati se jučerašnjih događaja. U
ciljanim aktivnostima koncentrira se tri minute. Prepoznaje što je hrana, a što
nije. Svjesno je nekih opasnosti, kao, primjerice, vrućeg štednjaka ili prometne ceste,
i izbjegava ih. U igrama uparuje predmet sa slikom ili predmete koji imaju
zajedničku funkciju, boju ili oblik. Broji dva do tri predmeta i razumije što znači
1. Imenuje barem jednu boju. U igrama je još uvijek usmjereno na predmete iz
neposredne okoline koji su blizu i povezani sa trenutnom situacijom.
Od treće do četvrte godine dijete imenuje nekoliko boja i sortira po
njima. Razumije koncept brojenja. Bolje razumije koncept vremena (svjesno je
prošlosti i sadašnjosti). Prisjeća se priča i jednostavno ih prepričava.
Razumije pojmove isto/različito, veliko/malo, visoko/nisko. Igra imaginarne
igre i igre s pravilima te čeka na red. Razlikuje stvarni svijet od mašte.
Razumije koje situacije vode do sreće, tuge, ljutnje itd. U stanju je
samostalno grupirati predmete prema nekom kriteriju i pri takvim aktivnostima
sposobno je koncentrirati se pet do 15 minuta. Znatiželjno je, traži informacije
i postavlja bezbroj pitanja.
Od četvrte do pete godine dijete ovladava predčitačkim i
predmatematičkim vještinama. Sada već sigurno broji i povezuje količinu s
brojem, razumije prostorne i vremenske odnose, uparuje i kategorizira prema
raznim kriterijima, izdvaja početni i završni glas u riječima, prepoznaje slova
i brojke i sl.
Oko šeste godine djetetova života kognitivni razvoj ulazi u
fazu konkretnih operacija. Spontano učenje imitacijom i igrom zamjenjuje
usvajanje znanja i vještina nekim drugim metodama poučavanja. To je ujedno i dob
početka školovanja.
Osluškujte svoje dijete, pratite njegov razvoj, potičite ga
i budite mu podrška. Na taj način razvija se pametna dječja glavica, a sva ta
rana iskustva, pokušaji i pogreške stvaraju temelj za napredan kognitivan
razvoj.
Autorice teksta: Nataša Čičin-Šain, prof defektolog i Stela Horvat, prof
rehabilitator
