Odgoda polaska u školu - Ordinacija.hr
Psiha

Psiha

Odgoda polaska u školu

Odgoda polaska u školu ima opravdani razlog ako se procijeni da će ta odluka pozitivno utjecati na djetetov psihofizički razvoj, ako je dijete uključeno u rehabilitacijske postupke ili ako povjerenstvo za upise predloži roditelju da podnese zahtjev za odgodom upisa.

Često nam u Korneo dolaze roditelji koji žele odgoditi djetetov polazak u školu. Razlozi te želje najčešće se mogu svrstati u dvije skupine. Jedni odgodu žele zbog dijagnoze koju dijete ima (teškoće motorike, teškoće u razvoju govora, teškoće pažnje i koncentracije…), dok je drugima razlog emocionalna nezrelost djeteta. Ovaj drugi razlog već pomalo možemo svrstati u “modni hit” među roditeljima predškolaca.

No, kada je odgoda polaska u školu zaista opravdana i potrebna?

Odgoda ima opravdani razlog ako se procijeni da će ta odluka pozitivno utjecati na djetetov psihofizički razvoj, ako je dijete uključeno u rehabilitacijske postupke ili ako povjerenstvo za upise predloži roditelju da podnese zahtjev za odgodom upisa. Za dijete kojemu je odgođen upis u prvi razred obavezno se u sljedećoj školskoj godini ponovno provodi postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja radi upisa u prvi razred. Tu godinu koju je dijete dobilo kako bi se bolje pripremilo na izazove koje će škola staviti pred njega treba iskoristiti na najbolji mogući način i stvoriti što bolje preduvjete za taj važan korak u životu djeteta. To znači da je s djetetom potrebno dodatno raditi na vještinama i znanjima koje su procjenjene kao nedovoljno razvijene a koje se očekuju pred polazak u školu a ne samo čekati da dijete “stasa“ za školu.

Što je emocionalna zrelost?

Emocionalna zrelost podrazumijeva primjerene reakcije u određenim situacijama te mogućnost kontroliranja vlastitog ponašanja. Dijete prije polaska u školu treba u svom razvoju postići određeni stupanj emocionalne stabilnosti i samokontrole. Dijete ove dobi otvoreno iskazuje emocije, ali ih pokušava i kontrolirati, pokazuje strahove i bori se za svoja prava. U školi je dijete izloženo sustavu vrednovanja i ocjenjivanja, pohvalama i kritikama te će morati na određeni način prihvatljivo reagirati. Pred polazak u školu bitno je da dijete ima određenu razinu tolerancije na frustraciju, što će mu omogućiti da ustraje u učenju i onda kad baš njemu nije ugodno i zanimljivo, da prihvaća uspjeh odnosno neuspjeh te se zna nositi s osjećajima koji ih prate.

Emocionalna zrelost djeteta raste i razvija se proporcionalno s njegovom samostalnošću i preuzimanjem obaveza i odgovornosti.

Samostalnost kao preduvjet emocionalne zrelosti

Jedan od važnih preduvjeta za uspješan početak školovanja je samostalnost. Samostalno dijete je samopouzdano, sretno i uspješno. Ono razvija emocionalnu i socijalnu zrelost jer je svjesno svojih mogućnosti i zna da može neovisno o pomoći drugih. Roditelji imaju najvažniju ulogu u razvoju samostalnosti kod svog djeteta.

Samostalno dijete ne znači dijete koje je prepušteno samo sebi, već naprotiv. To je dijete koje preuzima obaveze i odgovornosti primjerene svojoj dobi. To je dijete koje odrasta uz strpljenje, vjeru i poruku svojih roditelja da može: samo jesti (bez obzira na nered), samo se obući (koliko god to trajalo), samo se okupati (neovisno o “poplavi” u kupaonici)…

Poticanje samostalnosti u početku znači i puno nereda i “potrošenog” slobodnog vremena, ali to je sjajna “investicija” za budućnost. Samostalna djeca mnogo se lakše snalaze u školi. A od “školarca” se puno toga očekuje: treba se odvojiti od roditelja i provesti dan u školi, voditi računa o svojim stvarima, zadaćama i zaduženjima, samostalno obavljati higijenske potrebe, samostalno jesti, donositi odluke, poštivati autoritet i određena pravila funkcioniranja u grupi. Ako dijete ima naviku da obavljate sve umjesto njega, ne možete očekivati da će prvi dan škole staviti torbu na ramena i odjednom biti netko drugi.

Emocionalna nezrelost kao razlog odgode upisa svakako je opravdana kod prijevremeno rođene djece ili kod djece koja u tekućoj godini ne bi bila školski obveznici da su rođeni nekoliko dana kasnije. Ostalima savjetujemo aktivno vježbanje samostalnosti i vjerujemo kako rezultati neće izostati.

 

Autorice teksta:

Nataša Čičin-Šain, prof defektolog i Stela Horvat, prof
rehabilitator

 

 

 

Opširnije o autoricama, njihovim uslugama i razvojnim programima možete
pročitati na Korneo.hr ili im možete postaviti pitanje u
našoj rubrici Halo
doktore
.

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo