Svađe u vezi nisu uvijek loše – saznajte kako ih prepoznati, voditi konstruktivno i pretvoriti u priliku za jačanje ljubavi i bliskosti.
Napetost u zraku, povrijeđeni osjećaji i pitanje koje se mnogi parovi barem jednom zapitaju: je li svađanje normalno u vezi? Iako često postoji uvjerenje da se „zdravi parovi ne svađaju“, stvarnost pokazuje nešto sasvim drugo. Sukobi nisu samo neizbježni – oni mogu biti i korisni, ako se vode na pravi način.
Psihologinja Alina Liu koja svakodnevno radi s parovima, kako piše, svjedoči dvjema krajnostima: s jedne strane, parovima koji s entuzijazmom ulaze u odnose puni nade i strasti, a s druge, onima koji se godinama vrte u istim sukobima, s različitim partnerima, ali istim obrascima.
– Ni stručnjaci nisu imuni na ljudsku potrebu za povezanošću. Svi mi pokušavamo razumjeti što čini odnos dugotrajnim i emocionalno sigurnim – kaže Liu.
Zašto se uopće svađamo?
Svatko od nas, dodaje, u odnos ulazi s unutarnjim „relacijskim obrascima“ oblikovanima ranijim iskustvima, osobito onima iz primarne obitelji.
– Način na koji su se naši skrbnici odnosili jedno prema drugome, kako su se svađali, mirili ili izbjegavali sukobe, duboko utječe na to kako se mi danas ponašamo u partnerskim odnosima. Ti su obrasci često intuitivni i automatski, poput sklonosti određenoj hrani, i rijetko ih preispitujemo dok ne dođe do konflikta – ističe.
Kada se dvoje ljudi s različitim potrebama, vrijednostima i očekivanjima spoji u vezu, objašnjava stručnjakinja za veze Lissy Abrahams, nesuglasice su neizbježne. Međutim, ključno pitanje nije postoji li svađa, nego kako se par svađa i kako se nakon toga ponovno povezuje.
Sukobi koji mogu ojačati vezu
Zdrave nesuglasice mogu produbiti povezanost i ojačati odnos. Istraživanja Gottman instituta pokazuju da parovi koji se znaju konstruktivno svađati razvijaju dublje razumijevanje i empatiju. Liu ističe nekoliko segmenata konstruktivnog rješavanja sukoba:
Kritika i zamjene optužbama
Kritika („Nikad ne pomažeš oko kuće!“) može izazvati snažnu obrambenu reakciju. Umjesto toga, govorite o vlastitim osjećajima: „Osjećam se nečujno kad…“ ili „Osjećam se usamljeno kada…“ te izbjegavajte apsolute poput „uvijek“ i „nikad“.
Defenzivnost
Prirodna je reakcija braniti se kad se osjećamo napadnuto („Nisam ja, ti nikad ne vidiš što radim!“). Prekomjerna defenzivnost često vodi do daljnjih sukoba. Umjesto toga, preuzmite dio odgovornosti i smirite napetost: „Mogu češće izvoditi psa, bio je težak tjedan na poslu.“
Emocionalno povlačenje („stonewalling“)
U trenucima intenzivne svađe, tijelo ulazi u režim „borba ili bijeg“ – srčani ritam se povećava, sposobnost obrade informacija opada. Neki se povuku i prestanu komunicirati, što može ostaviti partnera izoliranim i uplašenim. Protulijek je održavanje emocionalne povezanosti: kratka šetnja, povratak i nastavak razgovora, uz potvrdu da postoji emocionalna sigurnost.
Prezir
Prezir („Ne znam ni zašto sam s tobom…“) uništava povjerenje i emocionalnu bliskost. Njegov protulijek je iskrena komunikacija, poštovanje i zahvalnost te izražavanje osjećaja bez potrebe za superiornošću.
“Četiri jahača apokalipse”
Gottman je ove destruktivne obrasce nazvao „četiri jahača apokalipse“: kritika, defenzivnost, stonewalling i prezir. Prepoznavanje i primjena protulijekova može spriječiti da sukobi unište vezu.
Kada svađanje prestaje biti normalno
Iako su nesuglasice prirodan dio veze, ističe Abrahams, znakovi da sukobi prelaze u nezdravo područje uključuju:
- Fizičko ili emocionalno zlostavljanje.
- Stalno povlačenje jednog partnera, dok se drugi osjeća izolirano.
- Dominaciju vrijeđanja, omalovažavanja i nedostatka empatije.
– U takvim situacijama terapija za parove može pomoći u izgradnji zdravog dijaloga i rješavanju sukoba, umjesto da oni vode u trajnu destrukciju – savjetuje Abrahams.
Kako procijeniti jesu li svađe u vašoj vezi zdrave
- Samorefleksija – zabilježite učestalost, okidače i ishode nesuglasica.
- Otvoreni razgovor – razgovarajte s partnerom o osjećajima i dojmovima nakon sukoba.
- Procjena utjecaja – ako svađe dovode do rasta, bolje komunikacije i međusobnog razumijevanja, one su konstruktivne.
- Stručna pomoć – terapeut može pomoći u razvoju produktivnih strategija sukoba.
- Kontinuirana evaluacija i prilagodba – veze se stalno mijenjaju, pratite obrasce i učinak svađa.
Svađanje samo po sebi nije problem – problem je način na koji se sukobi vode. Konstruktivno neslaganje može produbiti emocionalnu povezanost, razviti empatiju i povećati sigurnost u vezi. Umjesto izbjegavanja svađa, važno je naučiti kako se svađati s poštovanjem, pažnjom i emocionalnom sigurnošću. Upravo u tome leži temelj dugoročnih, zdravih i ispunjavajućih odnosa.
(Ordinacija.hr)
