Globalno zagrijavanje ne utječe samo na naša pluća, srca i imunološki sustav, već može oštetiti i mozak, utječući na naše raspoloženje i ponašanje.
Sve veći broj znanstvenih studija naglašava vezu između klimatskih promjena i poremećaja raspoloženja, agresije, učenja i gubitka produktivnosti te mentalnih i zaraznih bolesti. Čak je i Alzheimerova bolest povezana s klimom.
Promjena naše psihe uglavnom proizlazi iz sve viših prosječnih temperatura i dugotrajnijih toplinskih valova s ekstremnijim temperaturama. Ostali dokumentirani uzročnici uključuju povećanje čestica onečišćenja u zraku, štetno cvjetanje algi i vektore moždanih bolesti poput krpelja i komaraca koji putuju dalje, a sve je pod utjecajem topline, kaže Clayton Page Aldern, autor knjige The Weight of Nature: How a Changing Climate Changes Our Brains.
Još 1970-ih znanstvenici su povezivali vanjske temperature sa psihološkim učincima. U jednoj studiji u to vrijeme, istraživači su otkrili da je vjerojatnije da će se nemiri dogoditi za toplijih dana.
Porast agresije i razdražljivosti
Više vozača trubi i pokazuje bijes na cesti kad je vrijeme toplije, otkrili su istraživači. Kriminal također raste, posebno oružano nasilje.
Vidimo agresiju povezanu s vrućinom koja se odražava u objavama na društvenim mrežama, kaže Kelton Minor, dr. sc., znanstveni znanstvenik na Institutu za podatkovnu znanost Sveučilišta Columbia.
Minor i njegovi kolege ispitali su više od 8 milijardi objava na Twitteru (sada X) tijekom nekoliko godina i pronašli mnogo više negativnih tweetova u vrućim danima.
Ova terapija daje nadu čak i u najtežim situacijama u životu
Pad produktivnosti, učenja i preuzimanja intelektualnog rizika
Mnogi unutarnji procesi rade kako bi nas rashladili ili zagrijali kada su vanjske temperature ekstremne. U posebno vrućim danima ti sustavi u vašem mozgu ulažu dodatne napore da održe tkivo hladnim. Mozak se na sličan način bori kada ga napada previše toksina iz zagađenog zraka. Energija se tada umjesto na intelektualni proces fokusira na osnovno funkcioniranje pa radni ili školski zadaci postaju prava borba.
Povećano onečišćenje prizemnog zraka, uključujući ono od ugljičnog dioksida, također utječe na našu sposobnost razmišljanja i pažljivog preuzimanja rizika.
Bogatstvo akademskih dokaza sugerira da vidimo smanjenje produktivnosti, kognicije i kritičkog razmišljanja kada su ljudi izloženi višim razinama koncentracije CO2, kaže Aldern.
Znanstvenici su čak pratili onečišćenje zraka u odnosu na dobitke i gubitke na burzi u New Yorku tijekom razdoblja od 15 godina: svaki put kad bi se otrovne čestice u gradskom zraku povećale za jednu standardnu devijaciju, tržišni prinosi istog dana pali bi za 12 %.
H. A.
