Uz aplikacije koje mjere svaki otkucaj srca, uređaje koji detektiraju promjene u razinama kisika, aplikacije koje sugeriraju kada jesti, spavati i kako disati – sve više ljudi razvija tzv. “health anxiety by data”. Gdje je granica između korisnog uvida i štetne opsesije?
U 2025. godini granice između tehnologije i zdravlja brišu se brže nego ikad. Umjetna inteligencija (AI) više nije samo alat u pozadini zdravstvenih sustava – postala je osobni vodič, analitičar, pa čak i sugovornik za naše fizičko i mentalno stanje.
Aplikacije koje mjere svaki otkucaj srca, uređaji koji detektiraju promjene u razinama kisika, aplikacije koje sugeriraju kada jesti, spavati i kako disati – sve je to danas dostupno za prosječnog korisnika pametnog sata ili telefona. Pitanje koje se zapravo nameće je: pomaže li nam to zaista da budemo zdraviji ili nas samo uvodi u još jedan krug kontrole i anksioznosti pod krinkom “brige za sebe”?
AI u službi zdravlja
Tehnologija za zdravlje više nije ograničena na brojanje koraka. Danas su u fokusu:
- Praćenje sna i cirkadijanskog ritma (npr. Oura Ring, Whoop, Garmin Sleep Score)
- Detekcija stresa kroz varijabilnost otkucaja srca (HRV)
- Personalizirana prehrana temeljena na mikrobiomu ili genetskim markerima
- Rana dijagnostika promjena u organizmu putem senzora
- AI asistenti koji nude preporuke za tjelovježbu, mindfulness i prehranu
Prema istraživanju McKinsey & Company iz 2024., čak 54% korisnika fitness tehnologije koristi barem jedan nosivi uređaj koji primjenjuje AI za interpretaciju podataka. Isto izvješće predviđa da će do kraja 2025. više od 1,1 milijardu ljudi globalno koristiti AI-podržane zdravstvene aplikacije.
Snaga personalizacije
Prednosti su očite: Umjesto generičkih savjeta, danas imamo individualizirane smjernice koje se prilagođavaju stvarnim podacima – vašoj razini stresa, snu prethodne noći, razini glukoze nakon obroka, vašoj genetici ili menstrualnom ciklusu.
Primjeri:
- ZOE – aplikacija za prehranu i mikrobiom, temelji se na stvarnim biološkim odgovorima
- Lumen – uređaj koji mjeri metabolizam kroz dah i daje personalizirane makronutrijente
- Amazfit Balance – nudi “mental readiness” skor uz fizičke performanse
Ovaj holistički pristup, kako tvrde zagovornici, ne pomaže samo u prevenciji bolesti nego i u optimizaciji kvalitete života.
Ali… gdje je granica?
Je li zaista zdravo znati baš sve – uvijek?
I dok tehnologija ima neupitne prednosti, raste i zabrinutost među stručnjacima za mentalno zdravlje i ponašanje potrošača. Sve više ljudi razvija tzv. “health anxiety by data” – zabrinutost potaknuta svakodnevnim uvidima iz aplikacija i uređaja.
Nepravilnost u otkucajima srca, manjak dubokog sna ili nizak ‘readiness score’ može kod pojedinaca izazvati stres, anksioznost i osjećaj neuspjeha, iako objektivno nisu bolesni ni ugroženi“, upozorava dr. Julia Smith, klinička psihologinja s University of British Columbia.
Slične stavove potvrđuje i British Journal of Health Psychology u članku iz 2023., navodeći kako se kod sve većeg broja korisnika javlja fenomen ‘digitalnog zdravlja bez granica’, gdje se zdravlje više ne percipira kao stanje, nego kao projekt koji nikad ne završava.
Opsesija pod krinkom optimizacije?
Naša potreba da sve mjerimo – korake, kalorije, REM fazu sna, broj udaha u minuti – može imati i paradoksalan učinak. Umjesto da se osjećamo bolje, osjećamo se pod stalnim nadzorom. Gubimo spontanost. Osjećaj za vlastito tijelo zamjenjujemo notifikacijama i metrikama. Ako aplikacija kaže “loše si spavao”, povjerovat ćemo njoj, a ne vlastitom osjećaju da smo se probudili odmorni.
Zdrav odnos prema zdravlju
Zato stručnjaci sve više zagovaraju digitalnu umjerenost i svjesno korištenje tehnologije.
AI i personalizirana tehnologija mogu biti saveznik, ali ne smiju postati gospodar našeg tijela. Korisni su:
- za prepoznavanje obrazaca,
- za motivaciju u stvaranju zdravih navika,
- za prevenciju i brzu reakciju.
Ali nisu zamjena za intuiciju, odnos sa sobom, ni za stvarnu medicinsku podršku.
Tehnologija za zdravlje da – ali ne pod svaku cijenu
Danas kada imamo sve podatke na dlanu, najveći izazov postaje znati što s njima, kada je dovoljno i kada reći “dosta”. Personalizacija zdravlja kroz AI je impresivan iskorak, ali ne smije zamijeniti osobni osjećaj ravnoteže. Jer zdravlje nije projekt koji se stalno optimizira nego stanje koje treba njegovati s razumom, povjerenjem i – da, i s povremenom dozom spontanosti.
A. H.
