Ekstremne vrućine posljednjih godina sve su češće, a osim fizičkih posljedica mogu utjecati i na mentalno zdravlje. Stručnjaci objašnjavaju što je klimatska anksioznost i kako se nositi sa strahom, stresom i osjećajem bespomoćnosti tijekom toplinskih valova.
Ekstremne vrućine posljednjih godina postaju sve češći dio ljeta, a osim što predstavljaju rizik za fizičko zdravlje, mogu značajno utjecati i na mentalno zdravlje. Kod nekih ljudi visoke temperature, osjećaj nemoći i zabrinutost zbog klimatskih promjena mogu izazvati intenzivan stres, strah i tjeskobu poznatu kao klimatska anksioznost.
Klimatska anksioznost nije službena psihijatrijska dijagnoza, ali stručnjaci je prepoznaju kao oblik emocionalnog opterećenja povezanog sa zabrinutošću zbog klimatskih promjena i njihovih posljedica. Može se očitovati kroz stalno razmišljanje o budućnosti, osjećaj bespomoćnosti, strah za sigurnost sebe i svojih bližnjih te poteškoće u svakodnevnom funkcioniranju.
Prema istraživanju Sveučilišta u Bathu iz 2022. godine, piše BBC, oko 4,6 posto ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu doživljava klimatsku anksioznost, a stručnjaci ističu kako su među posebno osjetljivim skupinama mladi ljudi i žene.
Zašto toplinski valovi izazivaju osjećaj straha i nesigurnosti?
Psiholozi objašnjavaju da se kod ljudi koji su već doživjeli ekstremne vremenske događaje, poput toplinskih valova, poplava ili požara, može razviti takozvana anticipacijska anksioznost – strah od toga kada će se sljedeća slična situacija dogoditi.
Ponavljanje toplinskih valova može kod nekih ljudi stvoriti osjećaj da svijet postaje nepredvidiv i nesiguran. Umjesto da se radi samo o nelagodi zbog visokih temperatura, može se pojaviti dublji osjećaj gubitka kontrole i zabrinutosti za budućnost.
Stručnjaci navode da klimatska anksioznost može dovesti do različitih reakcija – od osjećaja beznađa i povlačenja do snažne potrebe za djelovanjem. Neki ljudi zbog zabrinutosti mijenjaju životne navike, uključuju se u ekološke inicijative ili traže načine kako pridonijeti rješavanju problema klimatskih promjena.
Budućnost i zdravlje djece česti su izvori zabrinutosti
Posebno izražen strah često se javlja kod roditelja koji se brinu kako će ekstremne temperature utjecati na zdravlje i kvalitetu života njihove djece. Dugotrajne vrućine mogu povećati osjećaj izolacije jer ljudi češće ostaju u zatvorenim prostorima kako bi izbjegli najviše temperature, što dodatno može utjecati na raspoloženje.
Zabrinutost zbog budućnosti također može biti snažan izvor stresa – primjerice, razmišljanja o tome hoće li ekstremne temperature postati uobičajen dio svakodnevice u godinama koje dolaze.
Kako ublažiti klimatsku anksioznost?
Stručnjaci ističu nekoliko načina koji mogu pomoći u suočavanju s osjećajem straha i nemoći.
Razgovarajte o svojim osjećajima
Mnogi ljudi koji osjećaju klimatsku anksioznost misle da su sami u svojim brigama. Međutim, zabrinutost zbog klimatskih promjena sve je češća, a razgovor s drugima može pomoći u smanjenju osjećaja izolacije. Važno je prihvatiti vlastite emocije i razumjeti da zabrinutost često proizlazi iz brige za okoliš, buduće generacije i društvo u cjelini.
Usmjerite energiju prema djelovanju
Osjećaj bespomoćnosti može se ublažiti kada osoba napravi konkretan korak, čak i ako je malen. To može uključivati promjene svakodnevnih navika, sudjelovanje u lokalnim ekološkim inicijativama, sadnju biljaka, smanjenje otpada ili druge aktivnosti koje stvaraju osjećaj kontrole. Djelovanje ne rješava samo problem zbog kojeg postoji zabrinutost, već može pomoći i u smanjenju simptoma anksioznosti jer osobi daje osjećaj svrhe i povezanosti s drugima.
Ostanite povezani sa zajednicom
Pronalaženje ljudi koji dijele slične vrijednosti i zabrinutosti može biti važan oblik podrške. Zajedničke aktivnosti i razgovori mogu pomoći u stvaranju osjećaja zajedništva te smanjiti osjećaj da se pojedinac sam mora nositi s velikim problemima.
Brinite o tijelu tijekom velikih vrućina
Fizičko i mentalno zdravlje usko su povezani. Visoke temperature same po sebi mogu pogoršati razdražljivost, stres i tjeskobu, pa stručnjaci preporučuju poduzimanje praktičnih mjera za rashlađivanje organizma. Hladan tuš, rashlađivanje vrata i tijela, boravak u hladnijim prostorima te dovoljan unos tekućine mogu pomoći tijelu da lakše podnese ekstremne temperature, a time pozitivno utjecati i na psihičko stanje.
Iako klimatske promjene i sve češći toplinski valovi mogu izazvati snažne osjećaje straha i nesigurnosti, stručnjaci naglašavaju da postoje načini kako se nositi s tim emocijama. Važno je prepoznati vlastite osjećaje, potražiti podršku kada je potrebna i usmjeriti zabrinutost prema konkretnim koracima koji vraćaju osjećaj kontrole.
(Ordinacija.hr)
