Koliko puta ste rekli: “U novoj godini ću prestati pušiti/smršavjeti/provoditi više vremena s djecom/odvojiti više vremena za sebe…”?
Dolazak nove godine obično je vrijeme rezervirano za pogled unatrag, rezime onoga što se dogodilo i želja što se trebalo dogoditi. To je vrijeme kada mnogi donose odluke promijeniti svoj život, no zašto većina ostaje samo na riječima? Odgovor smo potražili u razgovoru sa stručnjakinjom Centra Proventus: psihoterapeutkinjom i certificiranom trenericom komunikacijskih vještina Jelenom Vrsaljko.
Zašto smo skloni donošenju novih odluka baš oko nove godine? Ovisi li naša dosljednost o nekom specifičnom datumu ili ipak samo o nama?
Jelena Vrsaljko, Centar Proventus
Novogodišnje donošenje odluka spada u rituale. U ritualima se stvari dešavaju po određenom protokolu, situacije su predvidive, osobe dobivaju podršku. Rituali ljudima pružaju osjećaj sigurnosti. Obiteljski objedi, vjenčanja, krštenja, poslovni domjenci… sve su to rituali u kojima su unaprijed određene uloge i ako pojedinci igraju po pravilima sve prolazi u ugodnoj atmosferi. Upravo zbog osjećaja sigurnosti koji proizlazi iz posebnog protokola ljudi su skloni ponašanju koje je uvjetovano određenim ritualima. Nekome je to pjenušava kupka na kraju dana, a nekome donošenje novogodišnjih odluka.
Kraj jedne godine metaforički predstavlja oproštaj od nekih starih navika, a početak nove godine je idealno vrijeme da se počne ispočetka.
Koje se najčešće novogodišnje želje motaju po glavama osoba kojima pomažete u pozitivnom postavljanju ciljeva?
Premda ljudima savjetujem da odluke donose u pozitivnom obliku, kako bi ih zaista ostvarili, najčešće se radi o odlukama o prestanku pušenja, mršavljenju, prestanku kompulzivnog trošenja novaca. Sve navedeno nije usmjereno prema budućnosti, već je pažnja usmjerena na ono što ne želimo, pa stoga motivacija traje samo dok se od toga ne odmaknemo. Primjerice, kod želim smršavjeti motivacija traje samo dok ne smršavimo, a kada se to dogodi motivacija prestaje i onda se javlja yo-yo efekt. Tu su i odluke vezane uz zdrav život, zdrav način prehrane, vježbanje…. Osim toga najčešće odluke su vezane uz organizaciju vremena. Primjerice više vremena ću provoditi sa svojom obitelji ili više vremena ću posvećivati sebi ili bolje ću organizirati svoje vrijeme. Odluke su često vezane i uz situaciju u državi i profesionalnu sferu – veliki broj ljudi želi posao ili napredovanje ili bolju plaću ili bolji posao.
Novogodišnje odluke nerijetko ostaju samo mrtvo slovo na papiru. Zašto je tome tako? Gdje ljudi najčešće griješe?
Upravo u ovome što sam spomenula. Nisu postavljene pozitivno. Kod donošenja odluke jako je važno razmisliti o svim pozitivnim aspektima ostvarivanja cilja, tj. što ćemo sve dobiti, što će biti dobro za nas kada ostvarimo cilj. Na taj način se motiviramo. Loš osjećaj može nas pogurati iz nezadovoljavajuće situacije, ali pozitivan osjećaj vezan uz ostvarenje cilja nam pomaže da ostanemo na putu.
Drugi razlog je što donosimo cilj, tj. postavljamo odluku koja ne ovisi samo o nama, već o nekim drugim čimbenicima. Npr. “imat ću 58 kila kada moj suprug prestane kuhati masnu hranu” nije dobro postavljen cilj jer ne ovisi o meni. Dobro postavljen cilj bi bio: “imat ću 58 kila do određenog datuma”. Naravno, bitno je da odredimo realno vrijeme koje je potrebno za ostvarenje. Sama sam odgovorna za ostvarenje cilja. Mogu navesti što ću sve činiti kako bih ostvarila cilj.
Treći razlog je što su ciljevi često premali i samim tim demotivirajući. Primjerice, odluka da držim radni stol urednim tijekom 2013. godine. Držati stol urednim je mali cilj, ali ako postavimo pitanje koja je svrha toga da stol držim urednim, doći ću do motivacije za isto. Npr. svrha može biti da znam gdje su mi stvari. A svrha toga da znam gdje su mi stvari može biti da ću imati više vremena za provođenje s obitelji što je već motivirajuće. S druge strane i preveliki ciljevi mogu biti demotivirajući. Ako netko postavi cilj da će doći do željene kilaže u roku godine dana, motivacija je tijekom tih godinu dana može izgubiti. Stoga je dobro taj veliki cilj podijeliti na nekoliko malih kako bismo i tijekom procesa osjetili slast uspjeha, št nas motivira za dalje.
Možete li navesti jedan primjer dobro i loše postavljene novogodišnje želje?
“Želim prestati pušiti” – tom slučaju pažnja će biti usmjerena na pušenje pa je često slučaj da osoba kada ovako postavi cilj počne pušiti još više)
“Želim imati zdrava pluća, mirisni dom, bijele zube, svaki dan 20 kuna u kasici (i sve ono što smatramo koristi prestanka pušenja)”.
Za kraj, molimo Vas nekoliko savjeta koji će ljudima olakšati donošenje i ostvarivanje novogodišnjih želja.
- Budite realni
- Razmislite što želite
- Razmišljajte o pozitivnim aspektima svoje odluke
- Orijentirajte se prema budućnosti
- Nabrojite sve svoje potencijale koje već sada imate, a mogu vam pomoći u realizaciji odluke
- Ovisite o sebi. Naravno, možete tražiti pomoć, ali imajte plan A i B, ako jedan zašteka.
- Budite fleksibilni. Često nam se nešto ispriječi na putu. Razmislite kako to nešto možete preskočiti ili zaobići.
Katarina Ramić
