Procjenjuje se da svaki deseti čovjek ima neku fobiju (iracionalan strah) te da se fobije najčešće pojavljuju u djetinjstvu i mlađoj dobi. No fobija nas u životu može “napasti” bilo kada, a često se pojavljuje iznenada i naizgled bez razloga.
Jedna od najčešćih fobija je akrofobija (strah od visine). Mnogi ljudi osjećaju se neugodno kada su na visini, osobito ako ne postoji zaštitna ograda ili nešto drugo, što daje osjećaj sigurnosti, no nelagoda smatra prirodnom reakcijom na visinu. No akrofobija je iracionalan strah koji osobu doslovce može “gurnuti preko ruba”. Primjerice, ako osobu obuzme panika dok stoji na visini, u takvom stanju ne kontrolira svoje ponašanje, pa se može dogoditi da padne.
Gubitak kontrole
Strah od visine često ima fizičke simptome poput vrtoglavice, otežanog disanja, lupanja srca, pojačanog znojenja, drhtanja i mučnine. Osoba također može plakati, vikati te osjetiti potpuni “gubitak kontrole” nad sobom.
Osobama koje se boje visine teško je posve izbjeći problematične situacije jer se nerijetko dogode u svakodnevnom životu. Primjerice, boravak na višim katovima, uspon stepenicama, prelazak preko mosta, vožnja u ostakljenom dizalu, izleti u planine… Akrofobija ograničava život jer osoba nastoji izbjegavati sve moguće situacije u kojima bi je mogao obuzeti strah.
Općenito govoreći, ne zna se točan uzrok straha od visine. Kod nekih osoba to je posljedica stresa i traume, a postoji i teorija da strah od visine može biti posljedica strahova koji su nam “evolucijski usađeni” zbog nagona za opstankom.
Neka istraživanja pokazala da je strah od visine izraženiji kasnije u životu odnosno da se povećava sa starenjem. Znanstvenici to objašnjavaju time što starenjem oslabljuje osjećaj za ravnotežu, pa se osjećamo nesigurnije. Psiholozi pak ističu da u starijoj dobi imamo puno briga i odgovornosti, pa nas plaši svaka mogućnost pada.
Potražite stručnu pomoć
Iako se u traženju odgovora kako pobijediti strah od visine mogu naći savjeti tipa “klin se klinom izbija” odnosno, da se sa strahom treba suočiti tako da stanemo na rub ponora, iskušamo bungee jumping ili skok padobranom, stručnjaci nisu skloni tako “drastičnim” metodama.
Statistike pokazuju da samo 20% fobija u odraslih osoba nestaje samo od sebe. Doduše, mnogi ne traže stručnu pomoć jer više-manje uspijevaju izbjegavati situacije koje izazivaju strah, ali nerijetko se dogodi da nas fobija ozbiljno ograničava u životu.
Ako strah ometa odnose s drugim ljudima i obavljanje svakodnevnih zadataka, najbolje je potražiti pomoć psihologa ili psihijatra. Fobija se može uspješno liječiti psihoterapijom i/ili lijekovima, ali i suočavanjem sa strahom u određenim situacijama. Osim suočavanja s fobijom “u živo” u stvarnoj situaciji, pomaže i računalna odnosno virtualna simulacija.
Napad panike – kako ga prepoznati i kako si pomoći?
I.V.
Foto: Shutterstock
