Što sve (ne) činimo za zdravlje - Ordinacija.hr
Psiha

Psiha

Što sve (ne) činimo za zdravlje

Svjetska zdrastvena organizacija definira zdravlje kao kompletno mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoć.

Kada govorimo o zdravlju najčešće pod tim pojmom podrazumijevamo fizičko zdravlje. Fizičko zdravlje procjenjujemo važnim iz razloga što nas odsustvo istoga ometa u svakodnevnom funkcioniranju, a kada je značajno ugroženo bitno narušava kvalitetu života. No, rijetko se spominje kolika je važnost mentalnog zdravlja i koliko su u konačnici mentalno i fizičko zdravlje povezani. Čak i prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji definicija zdravlja obuhvaća kompletno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, a ne samo odsustvo bolesti i nemoć. No dok smo za fizičko zdravlje spremni odvojiti vrijeme, trud pa čak i novac, mentalno najčešće zanemarujemo, a možda i podcjenjujemo njegovu važnost u odnosu na ono “pravo”, fizičko.

Stres narušava zdravlje

O povezanosti stresa i bolesti govorilo se već u devetnaestom stoljeću od kada se ta povezanost počela i istraživati. Danas i sami često prepoznajemo da je jedan od uzroka bolesti stres, a ono što je znanstveno dokazano je da stresan način života može imati značajan negativan utjecaj na dužinu života, kardiovaskularne bolesti, imunološke poremećaje i patofiziološke posljedice na normalno starenje. Kada smo u stanju stresa, naše mentalno zdravlje (a potom i ono fizičko) je ozbiljno narušeno.

U našem životnom vijeku izloženi smo brojnim stresorima. Tranzicijske faze koje uključuju primjerice promjenu posla/škole/svakodnevne rutine/boravišta i slično jedan su od stresora koji svakako utječe na nas. Interpersonalni gubici (gubitak bliskih osoba uslijed smrti ili razdvojenosti, gubitak posla, prekid ljubavne veze, razvod braka), frustracije, nizak socioekonomski status, nedostatak podrške… Sve su to stresori koji utječu na naše mentalno zdravlje i kojima smo neizbježno izloženi – nekima svakodnevno a nekima u određenom razdoblju života. Istraživanja su pokazala da čak 25 posto ljudi tijekom života razvije jedan ili više mentalnih poremećaja u nekom razdoblju životu. No, koliki se postotak tih ljudi obrati stručnjacima za mentalno zdravlje – to je već sasvim druga priča.

Emocionalna stanja se mogu odraziti kroz fizičku bolest

Biste li se obratili liječniku kada vam je ugroženo zdravlje, kada ste bolesni? Kod većine ljudi odgovor je potvrdan. No, biste li se obratili stručnjaku za mentalno zdravlje kada se osjećate psihički loše? Na ovo pitanje rjeđe dobivamo potvrdan odgovor. Održavanje redovne dentalne higijene ili barem povremene posjete liječniku postali su sasvim prihvaćeni oblici prevencije raznih fizičkih oboljenja, no mentalna higijena i traženje pomoći od stručnjaka iz područja mentalnog zdravlja još uvijek se smatra tabuom u našoj sredini. Unatoč tome, ljudima je potrebno da izbace i prerade svoje emocije, potrebna im je podrška jer u suprotnom njihovo emocionalno stanje može se odraziti kroz fizičku bolest.

Dobro mentalno zdravlje uključuje osjećaj osobne vrijednosti i samopoštovanja, sposobnost prepoznavanja, prihvaćanja i iskazivanja misli i osjećaja, sposobnost prihvaćanja životnih promjena i učinkovitog suočavanja sa stresnim događajima. Ponekad nam je dovoljna bliska osoba kojoj se možemo obratiti, s kojom možemo razgovarati o svemu što nas muči i koja nam može pomoći da sami donesemo odluke koje su najbolje za nas. No, ponekad to nije dovoljno – bilo iz razloga što možda u svojoj okolini nemamo takvu osobu, bilo iz razloga što se bojimo prosudbi i osude bliske osobe, bilo iz razloga što druga osoba jednostavno niti nema znanja da nam bude “psiholog”. U toj situaciji dobro je znati da postoje ljudi – stručnjaci – koji su svoj život posvetili tome da vam pomognu, koji imaju znanja, volje i želje da zajedno s vama rade na otklanjanju simptoma ali i uzroka vaših problema, kojima se – kao i liječniku – možete obratiti kada se ne osjećate dobro.

Što hoćemo ili nećemo učiniti za svoje zdravlje, zapravo je naš izbor. Koliku ćemo mu važnost pridati, koliko vremena ili truda u njega uložiti, ovisi samo o nama. No treba biti svjestan da je naše psihičko zdravlje okosnica svih naših djelovanja. Osobe koje su psihički zdrave bolje obavljaju svoje svakodnevne aktivnosti, bolje se razumiju s ljudima i imaju bolje međuljudske odnose prema članovima obitelji, prijateljima i partnerima, bolje se nose sa svakodnevnim stresom te bolje brinu o unapređenju kvalitete svog života. A želimo li tu kvalitetu ili ne – to je pitanje na koje svatko od ima pravo odgovoriti za sebe.

Autor teksta:

Kristina Bačkonja, dipl. psiholog i NLP trener
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo