Svijet rada se mijenja, a radno mjesto sve je manje sigurno. No, ova jedna stvar istaknut će vas u masi

komp, Shutterstock 370595594

Ljudi svih životnih dobi mogu raditi na unapređenju postojećih i razvijanju novih vještina.

Danas vjerojatno nikome nije na pameti da će jednom kad pronađu posao zadržati ga do kraja radnog vijeka. Šanse da će osoba više puta tijekom života promijeniti radno mjesto ili profesiju sve su veće. Promjene su sve brže, a mi im se moramo prilagoditi. Osim društva, i mi sami smo se promijenili pa nas ne zadovoljavaju nešto lošiji uvjeti ili radno mjesto na kojem se ne možemo razvijati i stjecati nova znanja. No, osim želje za napretkom u poslovnom svijetu, čini se da je danas puno više onih koji su svjesni i same činjenice da, ako koristimo svoje intelektualne sposobnosti, dulje ih i zadržavamo pa odluka o ulaganju u obrazovanje ne mora imati veze s napretkom u karijeri. Koliko se teško posvetiti studiju u godinama kada nas u stopu prate i brojne neodgodive obaveze?

Kako bismo saznali malo više o cjeloživotnom učenju i utjecaju na pojedinca, razgovarali smo i s prof. psihologije Sandom Puljiz Vidović, ravnateljicom Centra za djecu mlade i obitelj Velika Gorica;

Što je cjeloživotno učenje?

Cjeloživotno učenje je usvajanje znanja, vještina i kompetencija tijekom cijelog života s ciljem unapređenja istih. Odnosi se na učenje u svim životnim razdobljima i u svim oblicima. Ono može biti sustavno, u sklopu neke organizacije poput škola stranih jezika ili poslijediplomskog studija), a može biti i samostalno (primjer su sve popularnije edukacije putem online platformi). Motivacija za učenje može biti intrinzična, kada učimo zbog osobnog zadovoljstva i rasta i razvoja, ili ekstrinzična, kada učimo jer očekujemo veću plaću ili višu poziciju ili bolju zapošljivost na tržištu rada. Obično su u osnovi učenja i osobni i vanjski razlozi.     

Možemo li svi, kad god poželimo, posvetiti se stjecanju novih znanja?

Ljudi svih životnih dobi mogu raditi na unapređenju postojećih i razvijanju novih vještina. Interes i potreba za cjeloživotnim obrazovanjem posljednjih godina značajno se povećao. To je, između ostalog, zbog suvremenih brzih promjena, prvenstveno tehnoloških. Svi smo morali naučiti kako se koristiti mobitelom, a mnogi ljudi srednje i starije generacije danas znaju koristiti računalo, a često su aktivni i na društvenim mrežama. Ljudski vijek je produljen i dulje vrijeme smo zdravi i produktivni.

Koje su prednosti 
cjeloživotnog 
obrazovanja?

Odrasle osobe koje koriste svoje intelektualne sposobnosti dulje ih i zadržavaju. Prema nekim istraživanjima, opadanje intelektualnih sposobnosti odgođeno je za ljude s iznadprosječnim obrazovanjem, složenim zanimanjima i stimulativnim aktivnostima u slobodno vrijeme, a to mogu biti online tečajevi, čitanje, putovanja, rješavanja križaljki, posjećivanje kina i kazališta, sudjelovanje u humanitarnim aktivnostima i sl. To su sve oblici cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Suprotno tome, siromaštvo ne utječe dobro na razvoj i zadržavanje kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi. To se može, između ostalog, objasniti nestimulativnim okolinom, lošijom prehranom, nemogućnošću promjene statusa, nemogućnošću da si priušte tečaj ili putovanje i sl.

Zaposlenici ne odustaju od rada od kuće - radije daju otkaz nego da se vrate u ured

Koliko je teško upijati znanje u odrasloj (starijoj) dobi?

U kasnijoj dobi pogoršavaju se neke sposobnosti, na primjer pamćenje. Međutim, povećavaju se znanje, životno iskustvo, mudrost, stabilnost. Zbog svega toga stariji su u prednosti pred mlađima kada treba procijeniti situaciju, donijeti odluku, riješiti složen problem koji zahtijeva iskustvo. Ako cijeli život učimo, moći ćemo i u starijoj dobi koristiti navedene dobrobiti. Jer, mentalne sposobnosti koje se oslanjaju na učenje mogu nadoknaditi gubitak nekih intelektualnih sposobnosti koji se neminovno događa u starijoj dobi. Na razvoj sposobnosti utječe i nerutinski složen posao. Tako, na primjer, posao učitelja može biti obavljen rutinski, bez promišljanja i uvođenja promjena, a isto tako može biti itekako kreativan. Učitelj može unositi nove sadržaje i metode rada u svoj posao. Osim o tipu i složenosti posla, (ne)prepuštanje rutini velikim dijelom ovisi o nama samima. I zato je dobro učiti cijeli život, jer nam to u budućnosti donosi uključenost u zajednicu, razvijanje šireg pogleda na svijet, usvajanje novih znanja i širenje vidika. Cjeloživotno obrazovanje je budućnost!

Kako naučiti djecu da uvijek budu željna novih znanja?

Proces učenja počinje od najranije dobi, djeci je to prirodan proces. Sjetimo se samo kako djeca s velikim interesom otkrivaju svijet oko sebe i postavljaju različita pitanja. Najintenzivnije i najdugotrajnije učenje počinje polaskom u školu. Škola je odgojno-obrazovna institucija i ima ključan utjecaj na socijalni, emocionalni, kognitivni, tjelesni razvoj djece. Mnogi roditelji se pitaju kako motivirati svoju djecu na učenje. Odnos prema učenju i znanju usvaja se u obitelji. Ako sami vole učiti, čitati, ako imaju kod kuće knjige i poštuju znanje, velika je vjerojatnost da će se tako ponašati i njihova djeca, da će i ona prepoznati vrijednost i važnost učenja. Jer, najvažniji model djeci su njihovi roditelji.

Učenje u školskoj dobi velikim je dijelom usmjereno na usvajanje teoretskih znanja. Mladi uče puno različitih činjenica i sadržaja, to im može pomoći u odabiru željene srednje škole, odnosno studija. Odabirom srednje škole i kasnije fakulteta područje koje učimo se sužava, a kretanjem u svijet rada još i više. Tako je neki pravnik stručnjak za građansko, a neki drugi za radno pravo.

Psiholog se cijeli život može baviti razvojnim karakteristikama djece predškolske dobi, a drugi će se baviti motivacijom pri zapošljavanju. To su vrlo različita područja unutar jedne struke. U zreloj dobi znanja koja se usvajaju su često manje činjenična, školska, a više su praktična. Tako ćemo sve više sresti mlade roditelje koji čitaju knjige o roditeljstvu i uče o odgoju djece. Stručnost je moguće postići u različitim područjima, ona nije rezervirana samo za visoko obrazovane. Ona se može postići u mnogim vještinama poput kuhanja, slikanja, organizacije humanitarnih akcija i brojnih drugih.

Sve zaboravljate i misli su vam zbrkane? Evo što uzrokuje „maglicu“ u mozgu i kako je pobijediti

Oni koji studiraju uz rad odgovorniji su i postižu bolje rezultate na ispitima

Prof. Zvonko Agičić, pročelnik Poslovne škole Libertas naglašava kako se nastavni proces može prilagoditi potrebama onima koji studiraju uz rad

"Libertas međunarodno sveučilište posebnu pažnju posvećuje studentima koji studiraju uz rad i takvi studenti u znatnom postotku upisuju naše studijske programe. Konkretno, u ovom trenutku oko 20% studenata preddiplomskih studija i 75% studenata diplomskih studija studira uz rad. Interesantno je napomenuti da smo na temelju naših iskustava i analize koju smo proveli došli do spoznaje da studenti koji studiraju uz rad u pravilu pokazuju veću odgovornost prema nastavnom procesu i obvezama u sklopu nastave, a i rezultati na ispitima su im bolji od prosjeka. Također, u organizacijskom smislu nastavni proces prilagodili smo upravo potrebama i mogućnostima tih studenata i to na način da je nastava organizirana u poslijepodnevnim i večernjim satima te subotom, a postoji i mogućnost konzultativne nastave te su nastavnici na raspolaganju našim studentima putem online komunikacije u sadašnjim epidemiološkim uvjetima. Posebno želimo istaknuti da prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku, fakultetska diploma u Republici Hrvatskoj donosi 60% veću plaću od plaća isplaćenih radnicima sa srednjom stručnom spremom, a prema našem istraživanju koje smo proveli nad našim alumnijima, taj postotak je i veći, odnosno naši studenti zarađuju 81,7% više u odnosu na srednju stručnu spremu. Dakle, razvidno je da naši studenti po završetku studija relativno brzo i lako pronalaze dobro plaćene poslove te je to jedan od osnovnih razloga naše uspješnosti pri upisu novih generacija studenata na raznim studijskim programima. Drugi razlog zbog čega zaposleni upisuju fakultet jest i mogućnost internog napredovanja u matičnim organizacijama i institucijama, zahvaljujući mogućnosti stjecanja višeg stupnja obrazovanja na diplomskim i postdiplomskim studijima. Upravo prateći i takve potrebe razvili smo diplomske i poslijediplomske studijske programe koji omogućavaju stjecanje onih kompetencija i specijalističkih znanja koji su neophodni za napredovanje u karijeri, a posebno za zaposlenike na upravljačkim pozicijama. Pored već etabliranih stručnih i sveučilišnih diplomskih studija, tu prije svega mislimo na specijalistički poslijediplomski sveučilišni studij menadžmenta kvalitete u zdravstvu kao i doktorski studij međunarodnih odnosa, ali i novi sveučilišni diplomski studij fizioterapije za koji u ovom trenutku vlada posebno veliki interes", pojasnio je.

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!