Istraživanja pokazuju da puni Mjesec može blago skratiti san, ali njegova uloga u psihičkim krizama i dalje je više mit nego stvarnost.
Jeste li se ikada prevrtali po krevetu pod svjetlom punog Mjeseca i pitali se ima li on doista veze s vašom nesanicom?
Već stoljećima ljudi vjeruju da Mjesec može izazvati neprospavane noći, čudno ponašanje, pa čak i ludilo. Nije slučajno da riječ lunatik potječe od latinske riječi luna – Mjesec. Policajci, bolničko osoblje i djelatnici hitnih službi često tvrde da su im noći pod punim Mjesecom napetije i kaotičnije. No, potvrđuje li znanost njihova iskustva?
Odgovor je, piše ScienceAlert, kao i obično, složeniji nego što to mitovi sugeriraju. Znanost danas pokazuje da puni Mjesec može donekle utjecati na san – ali njegova povezanost s mentalnim zdravljem mnogo je manje jasna.
Što se događa s našim snom pod punim Mjesecom?
Brojna istraživanja pokazala su da ljudi doista spavaju drugačije nekoliko dana prije punog Mjeseca, kada je njegova svjetlost najizraženija. U tom razdoblju prosječno spavamo oko 20 minuta kraće, sporije tonemo u san i provodimo manje vremena u dubokom, obnavljajućem snu.
Velike populacijske studije potvrdile su isti obrazac – ljudi diljem svijeta, bez obzira na kulturu, imaju tendenciju ići kasnije na spavanje i spavati kraće upravo u noćima prije punog Mjeseca.
Glavni razlog? Svjetlost. Jaka mjesečina može odgoditi naš biološki sat, smanjiti lučenje melatonina, hormona koji signalizira tijelu da je vrijeme za san, i održavati mozak u stanju pojačane budnosti.
Učinci su ipak blagi. Većina ljudi izgubi tek 15 do 30 minuta sna, ali razlika se može mjeriti. Najizraženiji je učinak na mjestima bez umjetne rasvjete, poput ruralnih područja ili prilikom kampiranja.
Zanimljivo je da se utjecaj punog Mjeseca može razlikovati između muškaraca i žena. Neka istraživanja pokazuju da muškarci gube više sna tijekom rastuće faze Mjeseca, dok žene oko punog Mjeseca imaju nešto plići i manje obnavljajući san.
Mjesec i mentalno zdravlje – mit ili stvarnost?
Od davnina se puni Mjesec povezivao s ludilom i emocionalnim nestabilnostima. Vjerovalo se da njegova svjetlost može izazvati maniju kod osoba s bipolarnim poremećajem, izazvati napadaje kod epileptičara ili potaknuti psihotične epizode kod oboljelih od shizofrenije.
Ideja je bila jednostavna: gubitak sna pod svijetlim Mjesecom mogao bi “razbiti” krhki um.
No, suvremena znanost daje drugačiju perspektivu. Danas znamo da je nedostatak sna sam po sebi snažan okidač za probleme mentalnog zdravlja. Samo jedna neprospavana noć može pojačati anksioznost i narušiti raspoloženje, dok kronični poremećaji spavanja povećavaju rizik od depresije, suicidalnih misli te pogoršanja bipolarnog poremećaja i shizofrenije.
Dakle, iako mali gubitak sna koji se javlja oko punog Mjeseca nije bezazlen, on vjerojatno ima najveći učinak upravo na osobe koje su već psihološki ranjive. Primjerice, osobe s bipolarnim poremećajem mogu biti posebno osjetljive na svaku promjenu u trajanju ili kvaliteti sna.
Međutim, kad znanstvenici proučavaju veće populacije, ne pronalaze dosljedne dokaze da faze Mjeseca uzrokuju porast psihijatrijskih kriza. Velike analize bolničkih podataka ne pokazuju jasne povezanosti između lunarne faze i broja hospitalizacija ili dužine liječenja.
Ipak, manja istraživanja donose zanimljive tragove. U Indiji su psihijatrijske ustanove zabilježile povećanu uporabu vezivanja pacijenata za vrijeme punog Mjeseca (2016.–2017.), dok su u Kini (2012.–2017.) istraživači primijetili blagi porast prijema osoba sa shizofrenijom oko istog razdoblja. No ti rezultati nisu ujednačeni na globalnoj razini te je vjerojatno da odražavaju i kulturološke razlike, kao i specifične prakse pojedinih bolnica.
Zaključak je da puni Mjesec može blago utjecati na količinu i kvalitetu sna, a samim time i neizravno na mentalno zdravlje, osobito kod osjetljivijih pojedinaca. No ideja da nas Mjesec izravno “izluđuje” i dalje ostaje u području mita.
Što je s drugim teorijama?
Znanstvenici su godinama pokušavali pronaći fizičke mehanizme koji bi mogli objasniti navodne mjesečeve učinke, od gravitacijskih “plimnih” sila, preko geomagnetskih promjena do varijacija atmosferskog tlaka. No nijedna od tih hipoteza nije se pokazala održivom.
Gravitacijske sile koje pokreću oceane preslabe su da bi utjecale na ljudski organizam, a studije o geomagnetskim i atmosferskim promjenama pokazale su nedosljedne ili zanemarive rezultate. Stoga se kao najvjerojatniji uzrok promjena u snu i ponašanju izdvajaju – učinci svjetlosti.
Zašto mit o punom Mjesecu opstaje?
Ako znanost ne potvrđuje jasnu vezu, zašto i dalje vjerujemo da “puni Mjesec mijenja ljude”?
Psiholozi to objašnjavaju fenomenom “prividne povezanosti” (engl. illusory correlation). Naime, skloni smo pamtiti neuobičajene ili burne događaje koji se dogode pod punim Mjesecom, ali zaboraviti sve one obične noći kad se ništa nije dogodilo.
Osim toga, Mjesec je lako vidljiv, za razliku od skrivenih ometanja sna poput stresa, kofeina ili korištenja mobitela prije spavanja, on je na nebu, i jednostavno ga je okriviti.
Što nas Mjesec može naučiti o snu danas
Čak i ako nas Mjesec ne čini “ludima”, njegov mali utjecaj na san podsjeća nas na važnu činjenicu: svjetlo noću ima velik utjecaj na naš biološki ritam.
Naše tijelo prirodno prati ciklus svjetla i tame. Svako dodatno svjetlo navečer, bilo da dolazi od mjesečine, uličnih svjetiljki ili svjetla zaslona, može odgoditi naš cirkadijalni ritam, smanjiti melatonin i uzrokovati plići, isprekidani san.
Ista se biologija vidi i u problemima koje uzrokuje pomicanje sata na ljetno računanje vremena. Kada “preskočimo” sat unaprijed, večeri postaju umjetno svjetlije, što odgađa spavanje i narušava prirodne tjelesne ritmove. Posljedica su povećan broj nesreća, kardiovaskularni rizici i smanjena sigurnost na radu.
U današnjem svijetu umjetno svjetlo ima daleko veći utjecaj na san nego što će ga Mjesec ikada imati. Zbog toga mnogi stručnjaci za spavanje zagovaraju trajno standardno vrijeme, koje je usklađenije s našom biologijom.
Dakle, ako vas sljedeći puni Mjesec ostavi budnima, niste si to umislili – Mjesec doista može blago utjecati na vaš san. No ako se nesanica često ponavlja, pravi uzrok vjerojatno nije na nebu, već u vašim rukama, u svjetlu zaslona koji vas prati u krevet.
(Ordinacija.hr)
