Miris petrikora, umirujući zvuk i svjež zrak nakon pljuska čine kišu neočekivanim saveznikom dobrog raspoloženja.
Kiša često mijenja planove, no istovremeno može imati zanimljive učinke na ljudski organizam. Od karakterističnog mirisa, preko zvuka koji umiruje, pa do promjena u kvaliteti zraka, sve više istraživanja upućuje na to da boravak u kišnim uvjetima može pozitivno djelovati na raspoloženje i osjetilno iskustvo.
Nakon niza izrazito vrućih dana u američkom New Milfordu, piše BBC, nagla oluja donijela je dramatičan, ali i oslobađajući trenutak – nagli pad temperature, svjež zrak i osjećaj smirenosti nakon pljuska. Takva subjektivna iskustva potaknula su znanstvenike na istraživanje potencijalnih fizioloških i psiholoških učinaka kiše.
Negativni ioni i mogući utjecaj na raspoloženje
Jedno od najčešće spominjanih objašnjenja odnosi se na negativne ione koji nastaju kada kapljice kiše udaraju o tlo i raspadaju se, što je poznato kao Lenardov efekt. Ti ioni mogu utjecati na povećanje razine serotonina i aktivaciju alfa moždanih valova, koji se povezuju s osjećajem opuštenosti i boljeg raspoloženja.
Neki znanstvenici pretpostavljaju da bi se učinak mogao usporediti s blagim fiziološkim poticajem kakav se javlja nakon lagane tjelesne aktivnosti, no mehanizmi djelovanja još nisu u potpunosti razjašnjeni.
– Još uvijek nije dobro razumljivo zašto negativni ioni imaju učinke poput promjena raspoloženja, umora, kardiovaskularnog statusa i krvnog tlaka. Iako je zanimljivo, nema dovoljno konsenzusa o fiziološkim koristima niti o mogućim mehanizmima – ističe Pam Dalton iz Monell Chemical Senses Centra.
Istraživanja negativnih iona započela su još sredinom 20. stoljeća, no značajniji napredak dogodio se 1990-ih s razvojem snažnijih ionizatora. U jednoj studiji iz 1995. godine zabilježeno je da su osobe sa sezonskim afektivnim poremećajem imale značajno smanjenje simptoma nakon izlaganja visokim koncentracijama iona, što je potaknulo dodatna istraživanja.
Kiša kao prirodni pročistač zraka
Osim mogućeg utjecaja na raspoloženje, kiša ima i vrlo praktičnu funkciju – pročišćavanje zraka. Kapljice kiše vežu na sebe sitne čestice poput prašine, alergena i drugih onečišćenja, koje zatim padaju na tlo. Zbog toga zrak nakon kiše često djeluje svježije i lakše se diše.
Istraživanja pokazuju da jačina kiše ima važnu ulogu – što je pljusak intenzivniji, to je učinak čišćenja atmosfere izraženiji. Osim toga, smanjenje lebdećih čestica u zraku može neizravno pozitivno djelovati i na mentalno zdravlje, budući da je loša kvaliteta zraka povezana s povećanom razinom stresa i anksioznosti.
Miris kiše i snažan utjecaj na pamćenje
Prepoznatljiv miris nakon kiše naziva se petrikor, a nastaje kada kiša oslobađa aerosole iz tla – uključujući biljna ulja, organske spojeve i tvari koje proizvode bakterije poput geosmina. Tijekom oluja u zrak može dospjeti i ozon, što dodatno pridonosi svježem, “čistom” mirisu.
Znanstvenici smatraju da je ljudska osjetljivost na taj miris evolucijski razvijena jer je signalizirala prisutnost svježe vode, što je bilo ključno za preživljavanje.
Mirisi pritom imaju snažan učinak na mozak – izravno aktiviraju amigdalu, područje odgovorno za emocije i pamćenje. Zbog toga miris kiše često može potaknuti vrlo živa, emocionalno obojena sjećanja, čak i nakon mnogo godina.
Umirujući učinak zvuka kiše
Osim mirisa, i zvuk kiše ima dokazano umirujući učinak na organizam. Često se koristi u uređajima za opuštanje i meditaciju jer može smanjiti razinu stresa i prikriti pozadinske zvukove koji ometaju koncentraciju ili san.
Zvuk vode, objašnjava klinička audiologinja Amy Sarow, povezan je s aktivacijom parasimpatičkog živčanog sustava, koji je zadužen za odmor i oporavak tijela. Kada je taj sustav aktiviran, može doći do smanjenja broja otkucaja srca i ukupne razine stresnog odgovora.
Istraživanja pokazuju da je umjerena kiša, u rasponu od oko 40 do 50 decibela, posebno učinkovita u smanjenju stresa – čak i do 65%. Jači pljuskovi, koji ulaze u niže frekvencijske obrasce tzv. “brown noisea”, mogu dodatno djelovati umirujuće te pomoći pri uspavljivanju i dubokoj relaksaciji.
Iako kiša često djeluje kao smetnja svakodnevnim planovima, znanstveni uvidi i iskustva pokazuju da može imati niz potencijalno pozitivnih učinaka. Od čišćeg zraka i specifičnog mirisa koji budi sjećanja, do zvuka koji smiruje živčani sustav, kiša se pokazuje kao višeslojni osjetilni doživljaj.
Sljedeći put kada padne kiša, vrijedi joj pristupiti svjesnije – možda upravo tada tijelo i um ulaze u stanje smirenosti koje u užurbanom svakodnevnom životu često prolazi nezamijećeno.
(Ordinacija.hr)
