Istraživanje na 32.000 žena pokazalo je da umjetni zalsađivači i visoko prerađena hrana mogu biti povezani s depresijm i krončnim upalama u organizmu
Konzumacija puno industrijski prerađene hrane te umjetno zaslađenih namirnica može biti povezana s razvojem depresije kod žena, pokazalo je novo istraživanje piše CNN. Istraživanje je provedeno na 32.000 žena srednje životne dobi.
Studija ukazuje na to da visoko procesuirana hrana može rezultirati čak 50 posto većim rizikom za žene koje konzumiraju devet ili više porcija takve hrane tjedno u usporedbi s onima koji konzumiraju četiri porcije ili manje, kaže Gunter Kuhnle, profesor znanosti o hrani i prehrani na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji, koji nije bio uključen u istraživanje.
Stručnjakinja za emocije: ‘Toksična pozitivnost je veliki problem’
U visoko prerađenu hranu spadaju gotove juhe, umaci, gotova jela te namirnice poput hrenovki, kobasica, pomfrita, gaziranih pića, kupovnih kolača, bombona, sladoleda te drugih proizvoda koji sadrže umjetne dodatke.
Naša studija bila je fokusirana na analizu veze između prehrane i povećanog rizika za nastanak nove epizode depresije kod onih koji pate od kronične depresije, rekli su koautori studije, dr. Andrew T. Chan i Daniel K. Podolsky, profesori medicine na Harvardu.
Profesor Kuhnle istaknuo je da su, gledajući specifično na određene visoko prerađene namirnice, samo one koje sadrže umjetne zaslađivače bile povezane s povećanim rizikom od depresije.
To otkriće je zanimljivo jer sugerira da je veza između konzumiranja ultraprerađene hrane i depresije potaknuta jednim specifičnim faktorom – umjetnim zaslađivačima, dodao je.
Što se tiče razloga povezanosti te hrane s depresijom, dr. Chan je istaknuo poznatu vezu između visokoprerađene hrane i kronične upale, koja se smatra temeljnim uzrokom mnogih kroničnih bolesti. Upala je povezana s brojnim ozbiljnim zdravstvenim stanjima poput kolorektalnog raka i kardiovaskularnih bolesti, što je podržano brojnim istraživanjima.
Osim toga, studije su pokazale vezu između dijetalnih gaziranih pića te depresije. Tu su također vjerojatan faktor umjetni zaslađivači. Također se spominje i povezanost s kognitivnim padom i poremećajima crijevnog mikrobioma, što dodatno ukazuje na kompleksnost utjecaja prehrane na mentalno zdravlje.
N. M.
