Odgovara:

Greta Cindrić Bogdan, dr. med., spec. internist - kardiolog

Srčani infarkt koji se neposredno komplicira smrtonosnim poremećajem ritma, koji se prekida elektrošokom i vraća u normalni ritam, predstavlja ozbiljno stanje izrazite nestabilnosti organizma pogođenog infarktom. Sama lokalizacija srčanog infarkta kod Vašeg oca je prouzročila upravo navedenu aritmiju – smrtonosnu fibrilaciju ventrikla koja se uspješno može prekinuti samo u zdravstvenoj ustanovi ili u kolima hitne pomoći, no na žalost, ne uvijek. Prema onome što ste naveli (niste napisali u koju je bolnicu Vaš otac primljen u stanju akutnog srčanog infarkta) neupitno je da u trenutku prijema nije bilo moguće u stanju izrazite hemodinamske nestabilnosti odmah učiniti koronarografiju, a niti se u takvim slučajevima to tada i radi, već je ona odgođena za kasnije. U Hrvatskoj postoji vrlo razvijena i izvrsno organizirana mreža akutnog zbrinjavanja bolesnika s akutnim srčanim infarktom, bilo da se oni zbrinjavaju u bolnici u koju dođu ili se transportiraju u najbližu ustanovu gdje je moguće učiniti koronarografiju i prema potrebi interventno liječenje ugrađivanjem stenta, no osnovni preduvjet je da je stanje samog bolesnika stabilno i da nije životno ugrožen ili se ne očekuju ozbiljne komplikacije tijekom samog transporta. Stoga u slučajevima kada nije moguće odmah učiniti koronarografiju, ona se radi nakon stabilizacije aterosklerotskog plaka (koji je prouzročio začepljenje srčane arterije, uobičajeno nakon 6 tjedana u nekompliciranim situacijama) i zadovoljavajućeg oporavka samog bolesnika (ponekad nakon 6 mjeseci i dulje). Zbog toga se može očekivati da će se koronarografija učiniti onda kada, i ukoliko, stanje Vašeg oca bude to dozvoljavalo.