Akutni infarkt miokarda - je li otac trebao biti podvrgnut koronarografiji? - Ordinacija.hr

Halo, doktore!

Vi pitate, naši liječnici odgovaraju

info

Prijavite se u svoj račun kako bi mogli postavljati pitanja liječnicima. Nemate korisnički račun? Učlani se.

Postavite pitanje

P: Akutni infarkt miokarda – je li otac trebao biti podvrgnut koronarografiji?

Moj tata je imao infarkt u travnju 2010. Nakon bolničkog liječenja otpušten je kući s dijagnozom: Infarctus myocardii ac reg inferioris Fibrillatio ventriculorum St post DC Cardiomyopathia ishaemica Hypertensio art. Posljednji nalaz kontrole kod kardiologa, prije 2 tjedna: Gospodin je bolesnik s ishemičnom kardiomiopatijom kao posljedica preboljelog akutnog infarkta miokarda u travnju 2010. U početnoj fazi akutnog infarkta uspješno reanimiran (VF, stanje nakon elektrokonverzije). Sada početno popuštanje srca, po NYHA klasifikaciji I stupnja. Obzirom na gore navedeno radi se o visokorizičnom bolesniku u periperativnom periodu (ovdje se radi o jednoj drugoj bolesti koja se treba operativno riješiti a nije vezana uz srce). Da li je po gornjim nalazima i stanju moj tata trebao biti podvrgnut koronarografiji? Naime, neki doktori vele da nema potrebe dok se neki čude zašto je već nismo napravili. Unaprijed se zahvaljujem na odgovoru! Miro.

Srčani infarkt koji se neposredno komplicira smrtonosnim poremećajem ritma, koji se prekida elektrošokom i vraća u normalni ritam, predstavlja ozbiljno stanje izrazite nestabilnosti organizma pogođenog infarktom. Sama lokalizacija srčanog infarkta kod Vašeg oca je prouzročila upravo navedenu aritmiju – smrtonosnu fibrilaciju ventrikla koja se uspješno može prekinuti samo u zdravstvenoj ustanovi ili u kolima hitne pomoći, no na žalost, ne uvijek. Prema onome što ste naveli (niste napisali u koju je bolnicu Vaš otac primljen u stanju akutnog srčanog infarkta) neupitno je da u trenutku prijema nije bilo moguće u stanju izrazite hemodinamske nestabilnosti odmah učiniti koronarografiju, a niti se u takvim slučajevima to tada i radi, već je ona odgođena za kasnije. U Hrvatskoj postoji vrlo razvijena i izvrsno organizirana mreža akutnog zbrinjavanja bolesnika s akutnim srčanim infarktom, bilo da se oni zbrinjavaju u bolnici u koju dođu ili se transportiraju u najbližu ustanovu gdje je moguće učiniti koronarografiju i prema potrebi interventno liječenje ugrađivanjem stenta, no osnovni preduvjet je da je stanje samog bolesnika stabilno i da nije životno ugrožen ili se ne očekuju ozbiljne komplikacije tijekom samog transporta. Stoga u slučajevima kada nije moguće odmah učiniti koronarografiju, ona se radi nakon stabilizacije aterosklerotskog plaka (koji je prouzročio začepljenje srčane arterije, uobičajeno nakon 6 tjedana u nekompliciranim situacijama) i zadovoljavajućeg oporavka samog bolesnika (ponekad nakon 6 mjeseci i dulje). Zbog toga se može očekivati da će se koronarografija učiniti onda kada, i ukoliko, stanje Vašeg oca bude to dozvoljavalo.