Dugotrajno povišena temperatura - Ordinacija.hr

Halo, doktore!

Vi pitate, naši liječnici odgovaraju

info

Prijavite se u svoj račun kako bi mogli postavljati pitanja liječnicima. Nemate korisnički račun? Učlani se.

Postavite pitanje

P: Dugotrajno povišena temperatura

Objavljeno 04.06.2012.

Dječje zdravlje

Sin star 2 godine i 10 mjeseci već barem šest mjeseci ima blago povišenu temperaturu. Temperatura je u početku varirala od 37,6 ujutro do 37,4 popodne. Pedijatrica nas je nakon dva mjeseca poslala na osnovnu laboratorijsku pretragu - krv i urin. Sve je bilo ok. Ona je rekla da se ne uzrujavamo, da je 30% temperatura nedokazivo. Dijete je inače ok, normalan apetit, normalno se ponaša, nema nikakvih drugih simptoma. Dva puta se u međuvremeno dogodilo da je imao kratku virozu s temperaturom do 39, 4. Nakon što bi visoka temperatura prošla, nekoliko dana bi bio bez ove male temperature. Tako je bilo i zadnje prije dva tjedna. Sad opet ima temperaturu 37-37,3, uvijek ista i ujutro, popodne i navečer. Mjerimo ispod pazuha s običnim živinim toplomjerom 10 minuta. Inače, na donjem dijelu nogu ima suhu kožu koja ga svrbi. Dva mjeseca smo liječili kao da su gljivice (Dactarin krema). Nije prošlo, širilo se. Zatim tjedan dana kortikosteroida, nikakav pomak. Zadnje nam je pedijatrica rekla da idemo kod dermatologa, možda je alergija koja utječe i na nogu i temperaturu. Čekat ćemo njegovo mišljenje, pa onda možda na alergološku obradu. Inače je dva puta imao febrilne konvulzije pri visokoj temperaturi (sa 13 i 18 mjeseci). Sve ostalo ok. Normalno napreduje. Što bi moglo biti? Trebamo li nešto dodatno poduzeti ili ne? Nove pretrage krvi i urina? Nešto dodatno? Unaprijed Vam zahvaljujem

Poštovana, prije samih konkretnih odgovora na Vaša pitanja, potrebno je razjasniti pojmove “normalne” i “nenormalne” temperature. Ne postoji jedinstvena vrijednost koja bi odgovarala “normalnoj” temperaturi tijela. To je i razumljivo jer normalna temperatura je različita ovisno o dobi, vremenu dana, fizičkoj aktivnosti i mentalnom stanju, a sve to kombinira i individualna (genetska) sklonost jedinke. S druge strane “nenormalna” temperatura može predstavljati znak bolesti i bilo ju je potrebno definirati kako bi znali kad početi tragati za njom. Različiti autori različito definiraju ovu vrijednost, a ja ću Vam citirati “Pediatric emergency medicine secrets” (Selbst,Cronan,MD) koji objedinjuju većinu autora. Povišenom temperaturom smatramo vrijednost višu od 38,0-38,2 st.C (mjereno rektalno) kod mlađe djece, te 37,2-37,7 st.C (mjereno oralno) kod starije djece i odraslih.Nadalje, cirkadijalni ritam temperature uspostavlja se s 2 god. života a razlika varira između 0,1-1,3 st.C. Nakon preboljelih visoko febrilnih stanja moguće je privremeno spuštanje rada centralnog termostata na niže vrijednosti što rezultira kraktotrajnnim smanjenjem bazalne temperature. Rektalna i oralna temperatura su u prosjeku 0,5 st.C veće od aksilarne temperature. Poštujući ove činjenice evo kratih odgovora na Vaša pitanja. Što bi to moglo biti? To bi moglo biti “normalno”. Trebamo li nešto dodatno poduzeti ili ne? Ako je nešto “normalno” najbolje je poduzeti “ništa”. Opisane dermatološke promjene najvjerojatnije su znakovi atopijskog dermatitisa i najbolje bi bilo da to potvrdi dermatolog koji će možda preporučiti alergološku obradu. Lijep pozdrav!