Halo, doktore!

Vi pitate, naši liječnici odgovaraju

info

Prijavite se u svoj račun kako bi mogli postavljati pitanja liječnicima. Nemate korisnički račun? Učlani se.

Postavite pitanje

P: Hipersenzibilizacija na šećer

Objavljeno 25.05.2016.

Alergije

Poštovani, imam 28 godina, 172 cm/78 kg... Prvu menstruaciju sam dobila s 11, zadnja je bila jučer. Ne koristim kontracepciju i dosad nisam bila trudna. Prije 5 godina sam češće počela konzumirati čokoladu i šećerne proizvode. Prije 4 godine sam primijetila intoleranciju na laktozu, ali i na ostali šećer (tipa gusti sokovi, čak i običan jogurt, kefir, određeno voće), ali tada sam već stvorila ovisnost o šećeru... Prije 3 godine krenulo se po 3-5 stolica dnevno (ja bih rekla nervozna crijeva), te intolerancija na poveću vrstu hrane... Sada se te stolice javljaju samo kada je neki stres (na psihičkoj bazi). Međutim intolerancija, iako se malo smanjila i dalje je tu... Čak ne bi rekla da nekad ovisi o određenoj hrani, već da mi je oštećena crijevna flora. Je li moguće da mi je šećer "pojeo" probavne enzime, znala sam koristiti DigestivEnzime? Pokušavam skroz izbaciti šećer, zbog svega toga i probava šteka. Hvala

Poštovana, hipersenzibilizacija na hranu koja je uzrokovana nakupljanjem IgG antitijelima (intolerancija na hranu) je kronične naravi sa skrivenim simptomima te ju je teže dijagnosticirati od alergije. „Klasična“ alergijska reakcija posredovana je IgE antitijelima, a reakcije koje nastaju odmah nakon konzumacije štetne namirnice često su dramatične, a katkad i opasne za život. Najčešće su kožne reakcije i oralni alergijski sindrom (žarenje u ustima, natečen jezik, gušenje…). Simptomi alergije na hranu u probavnom sustavu su grčevi, mučnina, povraćanje i proljev. Jasnu i burnu sliku koja svjedoči o uzroku i posljedici kod alergije stvaraju IgE antitijela, dok se kod intolerancije simptomi pojavljuju nakon dugotrajnijeg konzumiranja određene hrane ili pića. Za razliku od simptoma „klasične“ alergije koji se lako prepoznaju, simptomi intolerancije znatno variraju od osobe do osobe, a često nas navedu na pogrešan trag. Imunokompleksi nastali „spajanjem“ antitijela i antigena hrane ulaze u cirkulaciju i dopiru do svih stanica u organizmu. Najizloženije su crijevne stanice, ali najveće simptome očekujemo u organu ili organskom sustavu koji je najslabija točka svakog pojedinca. Nekome će se intolerancija na hranu manifestirati bolovima u zglobovima, drugome gubitkom motivacije i pojavom depresije, dok će trećemu izazvati probleme u probavnom traktu. Dakle, svakako predlažem napraviti jedan od krvnih testova intolerancije na hranu i svakako konzultacije sa svojim nutricionistom i liječnikom. Dok ne znate koja hrana, odnosno protein iz hrane Vam stvara nepodnošenje i navedene smetnje, teško će Vam se probava regulirati .