Odgovara:

Greta Cindrić Bogdan, dr. med., spec. internist - kardiolog

Prema onom što se napisali se najvjerojatnije radi o tzv. paroksizmalnoj supraventrikulskoj tahikardiji (odnosno iznenadnom ubrzanom radu srca) koje kruženjem srčanog impulsa po određenim putu (zovemo ga akcesorni) podržava samu aritmiju, pa se one i zovu kružne. Strukturna građa samog srca pri ultrazvučnom pregledu s kolor doplerom je pri tome posve uredna, što ste pretpostavljam i učinili. Neophodno je utvrditi o kakvoj se točno tahikardiji radi. Ukoliko se “napad” ulovi već u stanadardnom, konvencionalnom EKG zapisu, sam izgled srčanih kontrakcija već upućuje na izvor same tahikardije i prema tome i na izbor lijeka. Međutim, često sam napad prestane do dolaska u medicinsku ustanovu. Sam napad se može pokušati prekinuti tzv. Valsalvinim manevrom – zadržavanjem daha, najbolje u čučećem položaju, i sa stisnutim usnicama tiskati na debelo crijevo (kao za obavljanje velike nužde). Ukoliko tahikardija nije nikada snimljena običnim EKG – om, svakako treba učiniti 24 – satni holter EKG. I on može biti posve uredan, odnosno da se za vrijeme nošenja ne registrira niti jedna epizoda tahikardije. Definitivna dijagnostička metoda je elektrofiziološko ispitivanje srca, invazivna kardiološka pretraga kojom se može točno utvrditi put po kojemu takva tahikardija kruži po određenim dijelovima srčanog mišića i izaziva tako ubrzan rad srca. Ona može povoljno djelovati na lijekove, no optimalna metoda liječenja je tzv. ” ablacija ” odnosno presjecanje kružnog puta takve tahikardije koje se može nadovezati na elektrofiziološko ispitivanje ili učiniti kasnije. Sama pretraga i liječenje ablacijom se radi samo u visoko specijaliziranim kardiološkim odjelima. Preporučuje se učiniti u slučajevima kada je tahikardija česta, kada dovodi do cirkulacijskih promjena i kada izaziva subjektivne tegobe. Najbolje je da o tome porazgovarate sa svojim kardiologom.