Odgovara:

Dr. Božidar Perić, spec. interne medicine i subspec. endokrinologije i dijabetologije, Poliklinika Perić-Staničić

Nalaz HbA1c odražava tromjesečni prosjek šećera u krvi i po navedenom je uredan i ne ukazuje na postojanje šećerne bolesti. Niste mi spomenuli jedino koliko ima povišene vrijednosti šećera u rutinskim laboratorijskim kontrolama ili samokontrolama, ali moguće je da se radi o poremećenoj toleranciji glukoze, koja nosi povećani rizik javljanja šećerne bolesti, no nema još kriterija za istu. S terapijske strane svakako preporučem smanjeni unos ugljikohidrata kroz prehranu, izbjegavati rafinirane ugljikohidate i prehrambene sastojke s visokim glikemijskim indeksom. Također provoditi redovitu tjelesnu aktivnost barem pola sata svakodnevno. Ukoliko se s navedenim i provedenim mjerama uspije kontrolirati vrijednost glukoze u krvi, s medikamentoznom terapijom se može i pričekati, no osobno kod svakoga individualno procjenjujem kada bi trebalo početi s lijekovima za šećernu bolest. Što se poremećenog metabolizma masnoća ili dislipidemije tiče, procjenu uvođenja statina temeljim, osim na izmjerenim vrijednostima lipida u krvi, i na procjeni kardiovaskularnih rizika tipa češće pojave infarkta srca, moždanog udara i drugih kardiovaskularnih bolesti kod krvnih srodnika. Svakako je potrebno uzeti u obzir i druge rizične čimbenike za kardiovaskularne bolesti prije donošenja odluke o terapiji statinima.