Odgovara:

Stipe Čular, dr. med., spec. pedijatrije

Poštovana, srčani šum koji se otkrije pri auskultaciji srca najčešći je razlog upućivanja djeteta pedijatru-kardiologu, međutim većina te djece nema srčanu bolest, a šum nazivamo bezazleni, nedužni ili akcidentalni. Po podacima koji se mogu naći u literaturi kod 50-70% djece u određenom razdoblju djetinjstva može se čuti šum na srcu, a prema nekim autorima kod sve djece se tijekom odrastanja čuje šum. Ovakova statistika nameće liječnicima primarnog kontakta da jasnim kriterijima odvoje dijete kod kojeg se nameće potreba za daljnjim dijagnostičkim postupkom, a ostalu djecu i njihove roditelje ne opterećuju ograničenjem tjelesne i druge aktivnosti, te strahom od bolesti srca. Među najvažniji kriterij spada svakako subjetktivna ocjena slušača koji šum ocjenjuje kao nedužni ili organski i to jasno obrazlaže roditelju. Šum opisan u vašem pismu prije svega ima karakteristike nedužnog šuma. Kada šum ima karakteristike nedužnog šuma ali simptomi upućuju na kardiovaskularnu bolest (prvenstveno su to cijanoza i otežano disanje, zaostajanje u tjelesnom razvoju, prekomjerno znojenje u dojenčadi, a u dobi vašeg djeteta nesvjestica, bol u grudnom košu te prebrzo umaranje pri tjelesnoj aktivnosti). Kada liječnik pregledom uoči kliničke znakove koji sugeriraju postojanje srčane bolesti. Dalje, kada je obiteljska anamneza opterećena postojanjem prirođene srčane greške, iznenadne smrti, nekim genetskim i neuromuskularnim bolestima, dijete treba uputiti na dodatnu obradu bez obzira na uredan status. I dijete čiji je roditelj previše zabrinut spada u kategoriju koja se upućuje na dodatnu obradu. Drugu djecu liječnik može pratiti i vremenom indicirati dodatnu obradu ako postavi sumnju na srčanu bolest. Kako vas još čeka, preoperativni anesteziolški pregled s EKG-om će s još većom sigurnošću razjasniti treba li dodatna obrada vašem djetetu.