Patološko kockanje, kompulzivni šoping, prejedanje i slični impulzivni poremećaji češći su kod osoba koje uzimaju lijekove za Parkinsonovu bolest.
Istraživači Sveučilišta u Philadelphiji su proučavali preko
3.000 pacijenata koji su se liječili za Parkinsonovu bolest, od kojih je impulzivni
poremećaj ustanovljen kod 13,6 posto bolesnika. Poremećaji uključuju kockanje
(pet posto), kompulzivno seksualno ponašanje( 3,5 posto), kompulzivno kupovanje
(5,7 posto), prejedanje (4,3 posto) , a čak je 3,9 posto bolesnika patilo od
dva ili više ovih poremećaja istovremeno.
Poremećaji su bili češći kod bolesnika koji su uzimali dopamin
agoniste usporedno sa ispitanicima koji ih nisu uzimali (17,1 posto naspram 6,9
posto).
“Dopamin agonisti u liječenju Parkinsonove bolesti
povezani su sa dva do 3,5 puta većim izgledima razvijanja impulzivnog
poremećaja. Ovi se lijekovi u većoj mjeri koriste i za druga stanja, poput
sindroma nemirnih nogu i fibromijalgije”, tvrde autori istraživanja u
časopisu Archives
of Neurology.
Parkinsonova bolest nastupa kada moždane stanice koje proizvode dopamin počnu
odumirati. Razlog za to još uvijek nije poznat. Dopamin je kemikalija koja
prenosi poruke između živčanih stanica i mišića. Te poruke nam omogućavaju da
izvodimo čitav niz koordiniranih pokreta. Kada odumre otprilike 80 posto
stanica koje proizvode dopamin, javljaju se prvi simptomi
Parkinsonove bolesti, poput drhtanja ruku, ukočenosti mišića i usporenih pokreta.
Prethodne su studije ustanovile veći rizik melanoma kod osoba s
Parkinsonovom bolesti (koja se javlja kada stanice mozga koje
stvaraju dopamin odumru), međutim, stručnjacima nije bilo jasno leži li uzrok u
lijekovima koje bolesnici uzimaju za tretiranje Parkinsonove bolesti ili sama
bolest.
K. Horvat
