Problem ovisnosti o alkoholu u Hrvatskoj predstavlja veliki javnozdravstveni problem.
Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj je procijenjena potrošnja alkohola po stanovniku u 2009. iznosila 12,8 litara, pa su kronična bolest jetara i ciroza jetre kod muškaraca jedna od deset vodećih dijagnoza umiranja. U 2011. je zbog kronične bolesti jetara i alkoholom uzrokovanih poremećaja umrla 1351 osoba.
Pojam ovisnosti definira se kao opsesivna zaokupljenost ili prekomjerna fizička ili psihička ovisnost o drogama i drugim tvarima poput alkohola i pušenja duhana, te danas sve češćim ovisnostima o video-igricama, klađenju, kockanju, Internetu, jelu i sl.
U mnogim kulturama konzumacija alkohola je neizostavan dio društvenih događaja te se piće smatra potpuno prihvatljivim sredstvom ugode. Puno ljudi očigledno pije umjereno bez ikakvog vidljivog štetnog učinka, no prekomjerno konzumiranje alkohola uzrokuju štetne posljedice za tu osobu ali i druge u njihovoj obitelji i užoj ili široj okolini.
Zabrinjavajuće je to što se navike pijenja oblikuju u adolescenciji i što, po istraživanjima, hrvatski adolescenti piju češće i više od europskog prosjeka.
Poremećaji uzrokovani alkoholom opterećuju i bolnički sustav s oko 9. 000 hospitalizacija godišnje, što je više nego bilo koja psihijatrijska bolest, a 1800 osoba se godišnje zbrinjava zbog akutne opijenosti. Usprkos svim naporima nadležnih za sigurnost u prometu i smanjenju broja poginulih osoba, i nadalje je u 13 posto prometnih nesreća jedan od čimbenika alkohol, a svaka četvrta poginula osoba je sudjelovala upravo u takvoj nesreći.
Prekomjerna konzumacija alkohola se povezuje s povećanim rizikom mortaliteta i morbiditeta, a ozljedama i nasiljem u vezi s alkoholom nisu pogođeni samo pojedinci već i obitelji te šira zajednica. Isto tako, treba uzeti u obzir medicinske i socijalne učinke kao cijenu bolničko-opskrbnih dana, izgubljenih radnih dana, dana provedenih u zatvoru ili pritvoru, materijalnu štetu na vozilima u prometnim nesrećama, zbrinjavanja članova obitelji koji su žrtve nasilnih nasrtaja alkoholičara, sudskih troškova sudskih procesa zbog alkoholizma, traume za djecu i ostale članove obitelji, izgubljene godine života zbog preranog umiranja i štete zbog umanjene kvalitete življenja u alkoholičarevoj blizini a daljnjim nabrajanjem još uvijek se ne bi dobila potpuna slika o štetnosti alkoholizma za pojedinca i zajednicu.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije Europska unija je regija s najvišom potrošnjom alkoholnih pića u svijetu, te se procjenjuje na 12,5 litara čistog alkohola po odrasloj osobi, što je dvostruko više od svjetskog prosjeka.
Izvor: Ministarstvo zdravlja
