Na okruglom stolu koji se danas održao u dvorani “Čačković“ Medicinskog fakulteta u Zagrebu, započeo je sveobuhvatni program unapređenja liječenja onkoloških bolesnika u Hrvatskoj – “Učinimo svi sve!“.
Pored organizatora i predsjednika Zaklade onkologija prof. dr. sc. Mirka Šamije i doc. dr. sc. Ranka Stevanovića, predsjednika HDFEZ-a, na skupu su sudjelovali eminentni liječnici prof. dr. sc. Stjepko Pleština i prof. dr. sc. Damir Nemet, predsjednica Saveza udruga protiv raka dojke prof. dr. sc. Marija Strnad te odgovorne osobe zdravstvenog sustava RH; ravnateljica HZJZ-a dr. sc. Tamara Poljičanin, poslovna ravnateljica HZZO-a Tatjana Prenđa Trupec i ministar zdravlja Siniša Varga.
Osim predstavljanja sadržaja programa Učinimo svi sve!, njegovih ciljeva i trenutnog stanja u onkologiji, sudionici su u svojim izlaganjima prezentirali sve izazove s kojima se bolesnici, liječnici i svi drugi uključeni u proces liječenja danas susreću. Isto tako, predložena su i konkretna rješenja za pojedina područja koja bi trebala dovesti do jačanja svih napora u borbi protiv ove bolesti i konačnog cilja programa – trajnog unapređenja liječenja onkoloških bolesnika u Hrvatskoj. Pokretači i nositelji programa su Zaklada Onkologija i Hrvatsko društvo za farmakoekonomiku i ekonomiku zdravstva, uz podršku Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Predsjednik Zaklade Onkologija i jedan od pokretača programa prof. dr. sc. Mirko Šamija u svojem uvodnom izlaganju naglasio je glavne ciljeve programa: “Cilj programa Učinimo svi sve! je promocija i unapređenje multidisciplinarnog pristupa liječenju, edukacija onkoloških bolesnika o važnosti uključivanja u proces vlastitog liječenja te puno korištenje usuglašenih dijagnostičko-terapijskih postupaka. Osim toga, cilj nam je dodatno unaprijediti suradnju između struke, Ministarstva i HZZO-a i raditi na umrežavanju svih onkoloških centara kako bismo osigurali podjednaku dostupnost i kvalitetu onkološke skrbi u Hrvatskoj. Kruna ovih napora bit će donošenje nacionalnog akcijskog plana u borbi protiv raka koji je u izradi i visokom stupnju gotovosti”.
Rak ne znači smrt
Iako se posljednjih godina ulaže puno truda kako bi borba protiv raka bila čim učinkovitija, prema epidemiološkim podacima, Hrvatska i dalje ulazi u sam vrh europskih zemalja po stopama smrtnosti onkoloških bolesnika. Ova činjenica upućuje na važnost daljnje borbe protiv ove bolesti, ali i na nužnost aktivnog uključivanja i zajedništva svih članova društva i podizanje razine javne svijesti o ovom problemu u društvu. Na okruglom stolu stručnjaci su posebno naglasili činjenicu da paradigma “rak=smrt“ već dugo nije točna te da se onkološke bolesti danas sve uspješnije liječe i da se već opravdano smatraju kroničnom bolešću. No, da bi se postigli optimalni rezultati te dulji i kvalitetniji život bolesnika, potrebno je primijeniti suvremene programe prevencije, dijagnostike i liječenja kroz individualiziran i multidisciplinaran pristup liječenju uz primjenu inovativnih terapija koje su danas dostupne za većinu tumorskih sijela.
Na okruglom stolu sudjelovao je i ministar zdravlja prim. Siniša Varga koji je ukazao kako su onkološke bolesti jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema današnjice, a tom je prigodom izrazio i potporu Ministarstva zdravlja ovom programu: “Ministarstvo zdravlja u suradnji s HZZO-om i HZJZ-om osigurat će platformu za optimalno djelovanje onkološke struke i ujednačavanje dostupnosti i kvalitete onkološke skrbi na najvišoj razini. Podržat ćemo napore za izgradnju smislene i održive onkološke mreže na dobrobit bolesnika kao i nastojanja Zaklade onkologija da osvijesti potrebu aktivnog uključivanja bolesnika i njihovih obitelji u liječenje”.
O važnosti edukacije i aktivnog sudjelovanja bolesnika u procesu liječenja govore i podaci iz izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije. Po njima, u razvijenim zemljama pridržavanje uputa o pravilnom uzimanju dugotrajne terapije za kronične bolesti iznosi prosječno 50 posto, a u zemljama u razvoju svega 26–43 posto bolesnika uzima odgovarajuće lijek za neku od kroničnih bolesti. Isto tako, stručnjaci podsjećaju da primjena inovativnih terapija ne mora nužno biti najskuplje rješenje u borbi protiv raka. Istraživanja s područja kliničke onkologije, farmakoekonomike, javnog zdravstva i kliničke farmakologije pokazuju kako inicijalno skupi lijekovi to zapravo i nisu jer posljedice neliječenja ili neadekvatnog liječenja raka predstavljaju financijski najveće opterećenje za proračun.
K.P.
