Bolesti štitnjače u cijelom su svijetu nedovoljno poznate i nedovoljno prepoznate. Utječu na svakodnevni život i aktivnosti pojedinca, pogađaju milijune ljudi širom svijeta, uzrok su značajnih poremećaja zdravstvenog stanja i smanjuju kvalitetu života.
Često su udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću.
Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda) jedna je od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. Smještena je u obliku leptira, u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman pa sve do po život opasnih tumora.
Američko udruženje kliničkih endokrinologa (AACE) obilježava već devetnaestu godinu za redom “Mjesec svjesnosti o štitnjači”, a svrha obilježavanja je podizanje svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače, kako bi se izbjegle neugodne tegobe i opasne komplikacije. Svaka deseta žena starija od 50 godina ima blaži oblik hipofunkcije štitnjače pa je hipotireoza danas najčešći poremećaj funkcije štitnjače.
Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ukoliko se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste, što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). Starenje utječe i na proizvodnju hormona u tijelu tako što utječe na način na koji pojedini organi reagiraju na hormone. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma mogu se smanjiti s godinama, uz gubitak mišićnog tkiva te dolazi do usporavanja metabolizma. Ukoliko starije osobe vježbanjem ne povećavaju ili održavaju mišićnu masu, mogu postati podložne rastu masti u tijelu.
Faktori koji dovode do bolesti štitnjače
Za svaki početak dijagnostičke obrade bitna je iscrpna osobna anamneza o svim smetnjama (simptomi hiper ili hipotireoze, promuklost, smetnje gutanja, gušenje i dr.), kao i o navikama, dosadašnjim bolestima te obiteljskoj anamnezi.
Svaka osoba je slučaj za sebe, no ipak se ukazuje na pet glavnih uzroka problema:
- loša prehrana,
- stres,
- genetika,
- trudnoća i
- menopauza.
Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se:
- ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata,
- laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače,
- ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači i
- scintigrafija štitnjače.
Dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače su CT i MR štitnjače.
Samopregled – pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače
1. Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice. Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.
2. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu. Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.
3. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.
