O povratku u užurbanu svakodnevnicu nakon godišnjeg odmora piše dr.sc. Anđela Jelić, magistra psihologije, koja je na milanskom sveučilištu Università Cattolica del Sacro Cuore stekla zvanje doktorice znanosti.
Kroz svoj rad predstavlja važnost zdravog načina života, s primarnim fokusom na podizanje svijesti o mentalnom zdravlju, posebice o prehrani i pozitivnoj psihologiji. Putem svojih platformi (@lifestyle_psychology_ ) dijeli psiho-edukativni sadržaj, organizira radionice i edukacije te radi individualna savjetovanja.
Povratak u svakodnevicu nakon godišnjeg odmora tijekom kojeg obično promijenimo okruženje i svoj dnevni ritam, za mnoge može biti izvor stresa. Opušteni odlazak na plažu ovih dana mijenjamo odlaskom na posao, pripremanjem prvih sastanaka i obavljanjem zadataka. Pod stresom nisu samo odrasli, već i djeca i mladi koji započinju novu školsku ili akademsku godinu.
Stresna svakodnevica – borba ili bijeg?
Mnogi upravo taj prijelaz iz opuštenosti u tempo koji iziskuje točan ritam (spavanja, buđenja, rada, odmora) mogu percipirati kao događaj s kojim se teško suočavaju, osjećajući se nespremno ili nesigurno. U takvim situacijama mozak stavlja u pogon „fight or flight“ način funkcioniranja kako bi nam omogućio preživljavanje.
Drugim riječima, sa situacijama koje doživljavamo kao stresne suočavamo se na način „borba ili bijeg“ i tada se aktivira simpatički živčani sustav gdje započinje odgovor na stres. Kao rezultat toga, pojačava se proizvodnja hormona kortizola, što izaziva brojne promjene u cijelom tijelu, uključujući i crijeva. Ako mozak ovakav odgovor (borba ili bijeg) ponavlja kroz duže razdoblje, može imati negativan učinak na naše cjelokupno zdravlje: mentalno i tjelesno.
Utjecaj stresa na zdravlje
Kada je osoba pod stresom, tijelo reagira na način da se otkucaji srca ubrzavaju, imunosni sustav usporava te se mijenja rad probavnog sustava. Ako je osoba pod kroničnim stresom, hipotalamus i ostatak sustava se aktiviraju češće nego što bi trebalo i tijelo se navikne na visoke razine kortizola. Kasnije, kada se suočimo s nekom novom stresnom situacijom, hipotalamus mora osloboditi još više kortizola. To dovodi do mehanizma u kojem tijelo mora otpuštati više kortizola nakon svakog stresnog događaja, što može uzrokovati druge zdravstvene probleme, uključujući tjeskobu, probavne tegobe, nesanicu, nervozu, depresiju, pretilost, bolesti srca te druge poremećaje i bolesti.
Stres i prehrana
Prema rezultatima brojnih istraživanja, stresne situacije utječu i na naše kognitivne funkcije te ponašanja, poput toga što i kako jedemo.
Kod nekih osoba javlja se osjećaj proždrljivosti i želja za slatkom ili masnom hranom, jer mozak želi osigurati tijelu brzo „gorivo” kako bi se uspješno suočilo sa stresnim događajem. Kod drugih se osjećaj gladi teško ili nikako percipira što može dovesti do odbijanja hrane. Do toga dolazi kod onih osoba koje su u velikoj mjeri usredotočene na stresan događaj da ignoriraju signale koje šalje mozak, odnosno ne prepoznaju osjećaj gladi. Za razliku od njih, osobe koje se u stresnim situacijama prejedaju koriste hranu kao „bijeg” od neugodne stvarnosti. Ovo je još jedan primjer „borba ili bijeg“ načina funkcioniranja našeg mozga, koji nam pomaže da se suočimo s potencijalno opasnom situacijom u kojoj se nalazimo.
Dodatno, neadekvatna prehrana narušava crijevni mikrobiom. Stoga je u stresnim situacijama ključno hraniti se kvalitetno i redovito te na taj način hraniti dobre bakterije u crijevima koje pridonose stvaranju veće otpornosti na stres te preveniraju razvoj negativnih posljedica stresa na cjelokupno zdravlje. Preporučuje se svakako uzimati jednu do dvije vrećice dnevno sinbiotika OMNi-BiOTiC® STRESS.
Da lakše probavite stres
Dodatak prehrani koji će pomoći da lakše probavite stres je OMNi-BiOTiC® STRESS – znanstveno dokazani sinbiotik koji sadrži 9 humanih bakterijskih sojeva i hranjivu matricu koja omogućuje njihovo nastanjivanje i razmnožavanje u crijevima. OMNi-BiOTiC® STRESS je prava „hrana za živce“ jer sadrži vitamine B skupine, koji doprinose normalnom funkcioniranju živčanog sustava, normalnoj psihološkoj funkciji i zaštiti stanica od oksidativnog stresa.
