Cilj obilježavanja Svjetskog dana Downovog sindroma je podizanje svjesnosti i bolje razumijevanje bolesti, te zalaganje za priznavanje dostojanstva, prava i dobrobiti oboljelih osoba.
S Downovim sindromom se u prosjeku rađa jedno od 650 novorođene djece. Taj poremećaj sprječava normalni tjelesni i mentalni razvoj djeteta. Down sindrom smatra se jednim od najčešćih genetskih odstupanja pri kojem postoji višak jednog ili dijela jednog kromosoma što uzrokuje različite probleme u psihofizičkom razvoju djeteta.
Odstupanje se očituje u tome da se tijekom diobe spolnih stanica 21. kromosom kopira tri puta stoga je i 21. ožujak simbolično odabran kao datum kada se obilježava Međunarodni dan sindroma Down.
Downov sindrom pogađa sve rasne skupine i može se pojaviti u bilo kojoj obitelji, bez obzira na zdravlje roditelja, ekonomsku situaciju ili način života.
Postoji preko pedeset karakterističnih obilježja Down sindroma. Njihov intenzitet se razlikuje od osobe do osobe. Zdravstvene teškoće koje imaju osobe s Downovim sindromom vrlo su varijabilne.
Tako 30-60 posto osoba ima srčane greške, 20 posto osoba ima endokrinološke probleme (najčešće poremećaji u radu štitne žlijezde). Osim toga, djeca s Downovim sindromom mogu imati neurološke, hematološke poremećaje, poremećaje lokomotornog sustava, gastroinstestinalnog sustava, bolesti oka, bolesti usne šupljine.
Kod osoba sa Downovim sindromom prisutno je i intelektualno oštećenje različitog stupnja. Bez obzira koliko oboljenja ili poremećaja je prisutno, ova djeca trebaju posebnu pažnju tijekom odrastanja, različite medicinske i rehabilitacijske postupke (defektološki i logopedski tretmani, fizikalna terapija) te posebne metode učenja. Ovaj poremećaj vrlo je kompleksan i zahtjeva veliku angažiranost cijele obitelji.
