U povoduMeđunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Ženska soba – Centar za seksualna prava odlučila je upozoriti na nasilje nad ženama s invaliditetom organiziravši okrugli stol na tu temu.
U ukupnoj populaciji žena s invaliditetom otprilike 77 posto je nižeg obrazovnog stupnja, a to znači da imaju završenu četverogodišnju ili osmogodišnju ili pak uopće nemaju završenu osnovnu školu. To predstavlja važan podatak koliko je njihov povratak u zajednicu, povratak na posao ili pak zapošljavanje ozbiljan problem, upozorila je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Ana Slonjšak na okruglom stolu “Nasilje nad ženama s invaliditetom”.
Pravobraniteljica je naglasila da prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj živi 518.389 osoba s invaliditetom, a 40 posto od njih su žene.
Vezano uz zapošljavanje, istaknula je da je u prvoj polovici 2012.
zaposleno oko 33 posto žena s invaliditetom u odnosu na ukupan broj
zaposlenih osoba s invaliditetom.
Govoreći o problemu nasilja nad ženama s invaliditetom, Slonjšak je istaknula kako su najčešći oblici nasilja u obitelji, od okoline i na radnom
mjestu, ali da je najveći problem neprijavljivanje nasilja.
“Tim ženama koje su najčešće u invalidskim kolicima puno je teže nego
ženama koje trpe nasilje, a nisu osobe sa invaliditetom, jer one ovise o
tuđoj pomoći”, naglasila je Sanja Sarnavka, predsjednica udruge B.a.B.e. “Zbog toga se teže odlučuju prijaviti nasilje jer nakon toga država nema
baš rješenje na koji će im način pomoći i tko bi preuzeo brigu o toj
osobi ako to ne bude ona koja je nasilnik, a nasilje se najčešće događa u
krugu obitelji.”
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić
naglasila je kako su specifični problemi žena s invaliditetom u
Hrvatskoj ekonomski problemi poput nemogućnosti pronalaska zaposlenja,
istaknuvši pritom kako do zaposlenja dolaze teže nego muškarci s
invaliditetom. Također je iznijela podatke dobivene na radionicama sa ženama s
invaliditetom koji govore da je samo 30 posto žena ostvarilo pravo na
invalidsku mirovinu u odnosu na 70 posto muškaraca. Najveći broj žena s
invaliditetom, njih 74,3 posto živi u obitelji, 19 posto živi samo, a 53
posto žena boravi u ustanovama.
Predsjednica Mreže žena s invaliditetom Gordana Jurčević naglasila je kako se zanemarivanje žena s invaliditetom može izjednačiti s nasiljem. Istaknula je također dominira psihičko nasilje, koje žene s
invaliditetom ne prepoznaju zbog ovisnosti o tuđoj pomoći.
Najčešće se događa u obitelji jer se vrši pod krinkom prezaštićivanja od strane
roditelja ili supružnika te stoga one ne mogu ostvariti svoj
izbor, upozorila je.
Branimira Mrak