Prva pomoć kod električnog udara: kako prepoznati simptome i kako ga prevenirati

Saznajte kako prepoznati znakove električnog udara, pravilno reagirati u hitnim situacijama i spriječiti opasne situacije kod kuće i na otvorenom.

Električni udar je ozbiljna ozljeda koja može nastati iznenada i u najneočekivanijim situacijama – bilo kod kuće, u prirodi ili na poslu. Često se dogodi tijekom rutinskih aktivnosti, poput korištenja kućanskih aparata, ali i u ekstremnim slučajevima, poput udara groma.

Posljedice električnog udara mogu varirati od manjih opeklina do životno ugrožavajućih stanja, uključujući poremećaje srčanog ritma ili zastoj srca. S obzirom na potencijalnu ozbiljnost, važno je prepoznati rizične situacije, znati prve znakove ozljede i pravilno reagirati.

U nastavku donosimo detaljne upute o tome kako prepoznati električni udar, pružiti prvu pomoć, spriječiti ozljede i kada je nužna medicinska intervencija.

Uzroci električnog udara

Električni udar nastaje kada tijelo dođe u izravan kontakt s visokim naponom. Do toga može doći u različitim situacijama, od prirodnih pojava do svakodnevnih kućanskih nesreća. Najčešći uzroci uključuju:

• Udar groma – prirodni, ali snažni izvor struje koji može biti smrtonosan.
• Kontakt sa srušenim dalekovodima – opasnost koja se često događa nakon oluja ili jakih vjetrova.
• Stavljanje prstiju ili predmeta u utičnicu – najčešći uzrok kod djece.
• Dodir neispravnih ili istrošenih kablova i kućanskih aparata – primjerice oštećeni kuhinjski aparati ili produžni kabeli.
• Dodir preopterećenih utičnica – što se može dogoditi kod prekomjerne uporabe električnih uređaja.

Svaka od ovih situacija nosi rizik, a ozbiljnost posljedica ovisi o jačini napona i putu koji struja prolazi kroz tijelo.

Znakovi i simptomi

Simptomi električnog udara mogu varirati ovisno o naponskom opterećenju, duljini kontakta i osjetljivosti osobe. Neki od najčešćih znakova uključuju:

• Utrnulost i trnce u rukama ili nogama
• Opekline na koži ili unutarnje opekline u ustima
• Napadaje ili grčeve mišića
• Nepravilan rad srca i poremećaje disanja
• Probleme s vidom ili sluhom
• Glavobolje i gubitak svijesti

Važno je znati da su simptomi kod dodira oštećenih kućanskih kablova obično blaži od onih uzrokovanih visokim naponom, primjerice iz dalekovoda ili groma.

Prva pomoć

Kod električnog udara, najvažnije je prvo osigurati vlastitu sigurnost. Ako osoba još uvijek dolazi u kontakt s izvorom struje, nemojte je dirati – struja se može prenijeti i na vas. Evo kako postupiti:

1. Vizualno pregledajte osobu – provjerite je li svjesna i diše li, ali je nemojte dodirivati dok je spojena na struju.
2. Pozovite hitnu pomoć – 911 ili lokalni broj hitne.
3. Isključite izvor struje – ako je moguće, isključite struju ili upotrijebite predmet koji ne vodi struju (drvo, plastiku).
4. Provjerite disanje i puls – ako su prestali ili su izrazito slabi, odmah započnite reanimaciju (CPR).
5. Položaj žrtve – ako osoba diše, ali je malaksala ili pokazuje znakove šoka, položite je na leđa, podignite noge, a glavu držite nešto niže od trupa.
6. Ne skidajte odjeću i ne tretirajte opekline – pričekajte dolazak hitne pomoći.

Kućna njega i medicinska procjena

Ako se električni udar dogodi kod kuće, važno je kontaktirati liječnika ili pedijatra. Struja može izazvati unutarnje ozljede koje nisu odmah vidljive. Liječnik će provjeriti:

• Površinske opekline i opekline u ustima
• Moguće unutarnje ozljede organa
• Ozljede koje zahtijevaju bolničko liječenje i nadzor

Za manje ozbiljne ozljede ponekad je dovoljno:

• Lijek protiv bolova
• Antibiotska mast
• Previjanje manjih opeklina

Za ozljede visokog napona može biti potrebna intenzivna medicinska skrb, uključujući reanimaciju, ICU, infuzije, nutritivnu podršku i kirurške zahvate.

Kada posjetiti liječnika

Električni udar uvijek treba procijeniti stručnjak. Na ozbiljnost utječu:

• Jačina napona i vrsta struje
• Put struje kroz tijelo
• Dob i opće zdravlje osobe

Odmah pozovite hitnu pomoć ako osoba pokazuje:

• Nepravilan rad srca
• Grčeve ili bolove u mišićima
• Zbunjenost
• Poteškoće s disanjem
• Napadaje ili gubitak svijesti

Prevencija kod kuće i izvan kuće

Električni udar se može prevenirati jednostavnim mjerama opreza.

Kod kuće:

• Pokrijte sve utičnice i držite kablove izvan dohvata djece
• Provjerite izolaciju kablova i uređaja
• Isključujte osigurače prilikom rada na struji
• Ne koristite električne uređaje u kadi ili tušu
• Nadzirite djecu u područjima s mogućom opasnošću od struje

Izvan kuće:

• Odmah prijavite srušene dalekovode i ne dirajte ih
• Ne hodajte i ne vozite kroz stajaću vodu ako u njoj mogu biti dalekovodi
• Ako dođete u kontakt s dalekovodom u automobilu, ostanite u vozilu i pozovite hitnu
• Za mokre ili oštećene strujne krugove pozovite električara
• Nikada ne radite na električnom izvoru dok stojite u vodi
• Provjerite da je sva oprema suha prije uključivanja struje i konzultirajte električara

Dugoročne posljedice električnog udara

Posljedice mogu biti trajne:

• Opekline kože i unutarnjih tkiva koje ostavljaju ožiljke
• Oštećenje živaca
• Zastoj srca ili abnormalni srčani ritmovi
• Pad tijekom grčeva ili napadaja može uzrokovati prijelome i ozljede glave

Električni udar može biti visokog (>1000 V) ili niskog napona (<100 V), no i niska struja može biti fatalna (već pri 110 V). Na podnošenje struje utječu i vrsta struje, put kroz tijelo, trajanje izloženosti te otpor tijela.

Također, električni udar može se prenijeti s osobe na osobu. Ako sumnjate da je netko doživio udar, prvo ga vizualno pregledajte, ali nemojte ga dirati dok je u kontaktu s izvorom struje.

(Ordinacija.hr)