Kad jednjak ‘poludi’: Jaka bol u prsima koja nije srčani udar, a može trajati satima

Difuzni spazam jednjaka rijedak je, ali iznimno neugodan poremećaj koji uzrokuje nagle i bolne mišićne kontrakcije u jednjaku. Simptomi, poput snažne boli u prsima i otežanog gutanja, često se pogrešno pripisuju srčanim problemima, što dovodi do tjeskobe i odgođene dijagnoze.

Difuzni spazam jednjaka (DSJ) motorički je poremećaj koji se događa kada mišićne kontrakcije u jednjaku, cijevi koja spaja usta i želudac, postanu abnormalne i nekoordinirane. U normalnim okolnostima, nakon gutanja, mišići jednjaka se koordinirano stežu u valovima, potiskujući hranu i tekućinu prema želucu u procesu zvanom peristaltika. Kod osoba s ovim stanjem, taj mehanizam ne funkcionira ispravno. Kontrakcije postaju kaotične, simultane i ponekad iznimno snažne, što otežava ili potpuno zaustavlja prolazak hrane. Postoje dva glavna tipa ovog poremećaja: distalni (difuzni) spazam, gdje su kontrakcije nekoordinirane i najčešće se javljaju u donjem dijelu jednjaka, te hiperkontraktilni jednjak (poznat i kao “orašar” ili “jackhammer” jednjak), kod kojeg su kontrakcije koordinirane, ali pretjerano jake i bolne. Iako je riječ o rijetkom stanju koje pogađa otprilike jednu osobu na 100.000 godišnje, njegovi simptomi mogu značajno narušiti kvalitetu života.

Snažna, ne-srčana bol u prsima i otežano gutanje

Najčešći i najdramatičniji simptomi spazma jednjaka su snažna, ne-srčana bol u prsima i otežano gutanje, poznato kao disfagija. Bol se često opisuje kao intenzivan pritisak, stezanje ili osjećaj težine iza prsne kosti, a može se širiti prema vratu, lijevoj ruci ili leđima, zbog čega se nerijetko zamijeni za srčani udar. Zbog te sličnosti, ključno je odmah potražiti liječničku pomoć kako bi se isključili kardiološki problemi. Disfagija se može javiti i za krutu i za tekuću hranu, praćena osjećajem da je hrana zapela u grlu ili da se pokušava vratiti prema gore (regurgitacija). Simptomi mogu biti blagi ili teški, trajati od nekoliko minuta do više od sat vremena, a često se javljaju povremeno i nepredvidivo, ponekad i tijekom noći.

Disfagija se može javiti i za krutu i za tekuću hranu, praćena osjećajem da je hrana zapela u grlu ili da se pokušava vratiti prema gore (regurgitacija). Simptomi mogu biti blagi ili teški, trajati od nekoliko minuta do više od sat vremena.

Točan uzrok spazma jednjaka još uvijek je nepoznat, no stručnjaci vjeruju da je povezan s poremećajem u radu živaca koji kontroliraju mišiće jednjaka. Jedna od vodećih teorija jest da postoji neravnoteža između signala koji potiču i onih koji opuštaju mišiće. Stanje se često povezuje s gastroezofagealnom refluksnom bolešću (GERB), gdje želučana kiselina koja se vraća u jednjak može oštetiti živčane završetke i izazvati spazme. Određeni okidači mogu potaknuti ili pogoršati simptome, a to su najčešće konzumacija vrlo vruće ili vrlo hladne hrane i pića, brzo jedenje, kao i pojačan stres ili anksioznost. Novija istraživanja također upućuju na moguću povezanost s dugotrajnom upotrebom opioida.

Određeni okidači mogu potaknuti ili pogoršati simptome, a to su najčešće konzumacija vrlo vruće ili vrlo hladne hrane i pića, brzo jedenje, kao i pojačan stres ili anksioznost.

Dijagnostički proces započinje isključivanjem srčanih bolesti. Nakon toga, za potvrdu dijagnoze spazma jednjaka koriste se specifične pretrage. “Zlatni standard” je ezofagealna manometrija, test kojim se mjere ritmičke mišićne kontrakcije, njihova koordinacija i snaga prilikom gutanja. Za dijagnozu je potrebno da se simultane, nekoordinirane kontrakcije pojave u više od 20% gutljaja. Radiološka pretraga s gutanjem barijeve kaše (ezofagogram) može otkriti karakterističan izgled jednjaka koji podsjeća na “vadičep” ili “krunicu”, što je posljedica nepravilnih kontrakcija. Gornja endoskopija, pregled jednjaka fleksibilnom cijevi s kamerom, također se provodi kako bi se isključili drugi uzroci simptoma, poput tumora, suženja ili upalnih promjena.

Mogućnosti liječenja i olakšavanja simptoma

Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma i ovisi o njihovoj učestalosti i jačini. Prvi korak često uključuje promjene u načinu života, poput izbjegavanja poznatih okidača. Preporučuje se jesti polako, u manjim obrocima, te izbjegavati ekstremno vruću ili hladnu hranu. Neki pacijenti pronalaze olakšanje u pastilama od metvice, jer ulje paprene metvice djeluje kao relaksans glatkih mišića. Ako promjene životnih navika nisu dovoljne, primjenjuje se medikamentozna terapija. Lijekovi poput blokatora kalcijevih kanala ili nitrata pomažu opustiti mišiće jednjaka. U slučajevima povezanim s GERB-om, koriste se inhibitori protonske pumpe za smanjenje želučane kiseline. Ponekad se propisuju i niske doze antidepresiva koji mogu pomoći u smanjenju percepcije boli.

Kada lijekovi nisu dovoljni

U najtežim slučajevima razmatra se kirurško liječenje. Klasični zahvat je miotomija, pri kojoj se kirurški reže mišić na donjem kraju jednjaka kako bi se oslabile kontrakcije. Novija, minimalno invazivna tehnika je peroralna endoskopska miotomija (POEM), gdje se rez radi s unutarnje strane jednjaka pomoću endoskopa. Ovi se postupci preporučuju samo ako druge terapije nisu bile uspješne, jer nose određene rizike i dugoročni učinci još se proučavaju. ( Ordinacija.hr )