Najčešći senzibilizirajući alergen među djecom je pelud, i to na prvom mjestu peludi trava, a na drugom ambrozija
Ono što je za jedne ugodno proljetno vrijeme, drugima su to tjedni i mjeseci agonije. U blažim slučajevima simptomi su kihanje, začepljenost i curenje nosa te konjunktivitis, a u ozbiljnijim situacijama može doći do problema s disanjem te, u najgorim slučajevima, do bronhospazma, odnosno astmatskog napada. S raznim alergijama žive deseci tisuće Zagrepčana, a jedna od najzastupljenijih ona je na pelud.
Posljednja istraživanja, kako nam govore stručni sugovornici, pokazuju da simptome alergijske na pelud danas ima otprilike svako treće dijete u metropoli, a situacija je, zahvaljujući klimatskim promjenama i zagađenju zraka, iz godine u godinu gora.
Najgori su ambrozija i hrast
Oni koji su na nju osjetljivi tako ovih tjedana proživljavaju brojne tegobe te, kažu nam, jedva čekaju da ovo razdoblje prođe.
– Upravo sam protekli tjedan imao jako snažan napad. Meni pelud udari na sinuse, ne mogu disati i imam nesnosne glavobolje. Koristim razne tablete, sprejeve za nos, jedva čekam da odem na more da mi bude barem malo bolje – prepričava Zagrepčanin Tadej Blaško kako izgleda njegov život sa sezonskom alergijom.
Alergenih biljaka u kontinentalnoj Hrvatskoj tridesetak je vrsta, a u Zagrebu su to, među ostalim, čempres, breza, hrast, lijeska, joha, trave, kopriva, platana i ambrozija. Neke od njih visoko su alergene, poput lijeske, johe, trava i ambrozije, što znači da stvaraju zdravstvene probleme za znatan dio stanovništva. Ostale se dijele u srednje alergene i nisko alergene te je na njih alergičan manji dio ljudi, a simptomi nisu toliko ozbiljni.
Oni koji pate od alergije pozorno moraju pratiti peludni kalendar te prognozu dostupnu na web stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, gdje se dnevno objavljuju informacije o koncentraciji alergenih čestica u zraku. Premda peludi u zraku ima tijekom cijele godina, vrhunac peludne sezone poklapa se s proljećem i ljetom, te traje od svibnja do rujna. Koncentracije peludi tada je najviše, pa bolesnici bilježe najgore simptome. Stručnjaci iz Štampara tijekom cijele godine promatraju zastupljenost alergena u zraku, a podatke objavljuju u godišnjim zdravstveno-statističkim statističkim ljetopisima.
– Što se tiče kontinentalne Hrvatske, koja obuhvaća i Grad Zagreb, može se zamijetiti da je pelud postala prisutna kroz gotovo cijelu godinu zbog klimatskih promjena. Prije je to bilo samo tijekom proljeća, ali sad se već krajem prosinca javljaju koncentracije visokoalergene lijeske i johe – pojašnjava doc. dr. sc. Barbara Stjepanović iz Službe za zdravstvenu ekologiju u NZJZ “Dr. Andrija Štampar”. Lijeska se, dodaje, pojavljuje i u travnju te svibnju, sredinom veljače javlja se pelud visokoalergene biljke breze, a trave za alergičare probleme stvaraju krajem ožujka. Koncentracije trave su visoke sve do listopada.
Među najgorima je, međutim ambrozija, zelena biljka koja može rasti do 150 centimetara u vis. Smatra se invazivnom vrstom te se mora redovito uklanjati. Svaki vlasnik poljoprivrednog zemljišta obvezan je na svom području što ambroziju ukloniti u najkraćem roku. U suprotnom, mogu dobiti novčane kazne u iznosu do 663 eura, a ispisuju ih poljoprivredni redari.
– Ambrozija niče krajem svibnja, a vrhunac njena razdoblja traje do kraja kolovoza i kroz rujan. Peludna zrnca u zraku ostaju do prvih mrazova. Grad Zagreb uveo je akcije suzbijanja ambrozije koje su uspješne kad se provode. Postoji, međutim, pitanje koliko se u stvari one redovito provode – govori dr. Stjepanović.
Alergije od školske dobi
Kako uopće dolazi do alergija? Kako objašnjava dr. sc. Iva Topalušić, specijalist pedijatar u Klinici za dječje bolnici u Klaićevoj, tijelo alergične osobe stvara specifična protutijela prema određenom alergenu. Postoje dokazi da organizam s alergenima dolazi u kontakt već za vrijeme trudnoće, a zatim dolazi i do kliničke manifestacije, odnosno pojave prvih simptoma.
– Postoje određena razdoblja kad se oni najčešće javljaju, kad govorimo o alergiji na hranu to je u ranoj dječjoj dobi, kod uvođenja namirnica. Peludne alergije najčešće se javljaju u školskoj dobi. Astma se može javiti i u predškolskoj i školskoj dobi – govori dr. Topalušić.
Alergija se, dodaje, može razviti i u odrasloj dobi, no u tom slučaju osoba je vjerojatno već imala protutijela, no nije došlo do manifestacije simptoma. Kad govorimo o alergijama na pelud, znatan dio bolesnika problema ima s više od jednog alergena pa su tako, primjerice, alergični i na pelud breze i ambroziju. Za one koji žive u kontinentalnoj Hrvatskoj, razdoblje između travnja i listopada za mnoge je zato prava noćna mora.
– Simptomi uključuju kihanje, svrbež i začepljenost nosa sa suzenjem iz očiju. Ti simptomi mogu biti vrlo blagi, ali mogu biti i vrlo intenzivni. To može rezultirati lošijem spavanjem, umorom, lošijim rezultatom na nastavi, izostancima iz škole te s posla. To su najčešći simptomi, oni alergični na pelud mogu imati i astmatske simptome poput otežanog disanja, stezanja u prsima, nemogućnost izdisaja, kašalj i slično, a neki mogu imati i sezonsko pogoršanje atopijskog dermatitisa. To je upalna bolest kože koju karakterizira ponavljano javljanje osipa. Osip se najčešće javlja po pregibima, svrbi i djelomično je povezan sa alergijskom preosjetljivošću. Alergije mogu biti i opasne po život jer u tim pacijentima može doći do astmatskih simptoma, odnosno do bronhospazma – napominje doktorica.
Informacija o tome koliki je udio Zagrepčana alergičan na pelud, kažu nam sugovornici, trenutačno ne postoji, no dobar uvid daje istraživanje doktorice Topalušić i njenih kolega obavljeno među školskom djecom u Gradu Zagrebu u dobi od 10 godina.
– Naše istraživanje je pokazalo da je u jednoj godini njih 30 posto imalo simptome alergijskog rinitisa, a 35 posto atopijskog dermatitisa. To ne znači nužno da su svi alergični na pelud, ali kad smo radili analizu pojedinih alergena, najčešći senzibilizirajući alergen među djecom je pelud, i to na prvom mjestu peludi trava, a na drugom ambrozija – rekla nam je. Istraživanjem je također ustanovljeno da je, tijekom 16-godišnjeg praćenja među školskom djecom, učestalost obolijevanja od alergijskog rinitisa u porastu, što znači da je tijekom godina sve više djece postalo alergično.
Utjecaj klimatskih promjena
– Kad smo gledali rizične čimbenike, nismo mogli jasno objasniti te promjene, no najvjerojatnije su uzrokovane onečišćenjem zraka u atmosferi – dodala je. Njene brojke ne znače da i 35 posto odraslih osoba također pati od alergija, ali je dobar pokazatelj pravog stanja budući da učestalost alergijskog rinitisa s godinama često raste.
Istraživanje je objavljeno svjetskoj medicinskoj literaturi u kojoj se prate i uspoređuju trendovi obolijevanja u različitim geografskim područjima i različitim etničkim populacijama, a na njemu je sudjelovala i prof. prim. dr. sc. Asja Stipić Marković, subspecijalistica alergologije, imunologije i pulmologije te tajnica Hrvatskog društva za alergologiju i kliničku imunologiju. Dramatičan porast alergijskog rinitisa i atopijskog dermatitisa među najmlađima opterećenje je, kaže nam, za zdravstveni sustav, djecu i njihove obitelji.
– Također su potencijalna opasnosti zbog mogućnosti naglih, masovnih, zdravstvenih kriza u slučaju nepovoljnih, klimatskih ekstrema. U 21. stoljeću bilježi se i veća učestalost alergija na hranu nepoznatim alergijskim mehanizmima. Istražujući koji alergen je vodeći uzročnik preosjetljivosti i bolesti u Zagrebu je učinjeno kožno testiranje standardnom serijom inhalacijskih alergena koja sadrži grinje kućne prašine, peludi stabala, trava,korova i dlake životinja. Rezultati su pokazali da su poleni trava na prvom mjestu što
je promjena u odnosu na 2003. godinu kada su vodeći bili alergeni grinja – kaže dr. A. Stipić Marković.
Osobe koje pate od alergija na peludi mogu se liječiti lijekovima za ublažavanje simptoma, u prvom redu antihistaminicima. Ako oni nisu dovoljni, pojašnjava dr. Topalušić, onda se mogu davati i intranazalni kortikosteroidi, lokalna terapija za oči i drugi lijekovi.
Neizostavni lijekovi
– U slučaju da to ne pomaže, dolazi u obzir liječenje specifičnom imunoterapijom alergenima. To je jedino etiološko liječenje koje liječi uzroke tako da primjenom alergena u određenim preparatima, tijekom duljeg vremena, razvija se tolerancija prema alergenima – govori. Doktorica Stipić Marković također ističe važnost korištenja potrebne terapije.
– Alergijska bolest može se komplicirati promjenama na uhu, te nutritivnim poremećajima zbog križne reaktivnosti s nekom hranom kao i stvaranjem predispozicije za razvoj promjena na jednjaku, želudcu i crijevima. U periodima s vršnim koncentracijama alergena u zraku alergičnim osobama se preporučuje boraviti u prostorima koji su slobodni od alergena te u slobodno vrijeme se maknuti iz grada. Neizostavno je redovito uzimanje svih preporučenih lijekova te izbjegavanje fizičke aktivnosti na otvorenom – kaže. Što se tiče mjera koje bolesnici mogu učiniti u svakodnevnom životu, savjete daje dr. Stjepanović iz “Štampara”.
– U tom periodu nemojte otvarati prozore i prozračivati stanove, tuširajte sebe i ljubimce, ne sušiti rublje na otvorenom. Ako vaš moramo van, izbjegavati vjetrovito i suho vrijeme, nositi sunčane naočale i maske, i imajte u vidu da su vrijednosti najniže kad pada kiša – kaže. ( Hana Ivković Šimičić )
