Mnogi se žale na “alergiju na znoj”, no zapravo je riječ o medicinskom stanju zvanom kolinergička urtikarija. Ova neugodna reakcija kože uzrokovana je porastom tjelesne temperature, a ne samim znojem, te se manifestira sitnim osipom i intenzivnim svrbežom.
Ono što nazivamo alergijom na znoj zapravo je kolinergička urtikarija, oblik fizičke koprivnjače koji pogađa velik broj ljudi, osobito mlađe. Iako simptomi nalikuju alergiji, uzrok nije preosjetljivost na znoj, već na zagrijavanje tijela. Kad tjelesna temperatura poraste, živčani sustav oslobađa neurotransmiter acetilkolin kako bi potaknuo znojenje. Kod osoba s ovim stanjem, acetilkolin iritira kožu i izaziva reakciju mastocita, koji oslobađaju histamin i uzrokuju neugodne simptome.
Okidači su sve situacije koje dovode do povišenja tjelesne temperature. Najčešći pokretač je tjelesna aktivnost, no popis je duži. Osip se može pojaviti nakon vrućeg tuša, boravka u sauni, ali i kao posljedica snažnih emocija poput stresa ili ljutnje. Čak i začinjena hrana, povišena temperatura zbog bolesti ili nagli prelazak iz hladnog u toplo mogu izazvati reakciju. Budući da je znojenje nužan mehanizam termoregulacije, potpuno izbjegavanje okidača nije moguće.
Simptomi se javljaju brzo
Simptomi se javljaju brzo, nekoliko minuta nakon početka znojenja, a traju od dvadeset minuta do sat vremena. Na koži se pojavljuju sitne, uzdignute crvene točkice, veličine do tri milimetra, često okružene crvenilom. Najčešće zahvaćaju gornji dio trupa, prsa, leđa, vrat i lice. Osip je praćen vrlo intenzivnim osjećajem svrbeža, peckanja ili topline. Iako rjeđe, uz kožne promjene mogu se javiti i glavobolja, pojačano lučenje sline, lupanje srca ili probavne smetnje.
Na koži se pojavljuju sitne, uzdignute crvene točkice, veličine do tri milimetra, često okružene crvenilom. Najčešće zahvaćaju gornji dio trupa, prsa, leđa, vrat i lice
Dijagnoza se postavlja na temelju razgovora s pacijentom i karakteristične kliničke slike. Liječniku su ključne informacije o okolnostima pojave osipa te o brzini njegova nastanka i nestanka. Kako bi potvrdio sumnju i isključio druge vrste urtikarija, poput one izazvane direktnim kontaktom s toplinom, dermatolog može provesti provokacijski test. To je najčešće test vježbanjem pod nadzorom ili pasivno zagrijavanje boravkom u toploj prostoriji ili toploj kupki.
Kako kontrolirati simptome?
Kontrola simptoma temelji se na prilagodbi okidačima. To ne znači prestanak vježbanja, već njegovu prilagodbu, poput aktivnosti u hladnijim dijelovima dana i nošenja lagane, prozračne odjeće. Izbjegavanje vrućih tuševa, sauna i začinjene hrane može značajno smanjiti učestalost epizoda. Brzo hlađenje kože nakon početka znojenja, primjerice tuširanjem mlakom vodom, može zaustaviti ili ublažiti reakciju. Važan dio prevencije su i tehnike upravljanja stresom, koje smanjuju emocionalne okidače.
Prva linija liječenja su antihistaminici druge generacije koji ne uzrokuju pospanost, a učinkovito smanjuju svrbež i osip. Ponekad ih je potrebno uzimati svakodnevno radi prevencije.
Ako promjene stila života nisu dovoljne, primjenjuje se terapija lijekovima. Prva linija liječenja su antihistaminici druge generacije koji ne uzrokuju pospanost, a učinkovito smanjuju svrbež i osip. Ponekad ih je potrebno uzimati svakodnevno radi prevencije. U težim slučajevima, kada standardne doze ne pomažu, dermatolog može propisati i druge lijekove. Prognoza je uglavnom dobra; stanje je kronično, no simptomi se s godinama često ublažavaju ili potpuno nestaju, što omogućuje visoku kvalitetu života.
( Ordinacija.hr )
