Sjedinjene Američke Države, desetljećima globalni lider u biomedicinskim otkrićima, suočavaju se s nezapamćenim napadom na vlastiti znanstveni temelj. Nova administracija pokrenula je drastične rezove u financiranju koji prijete zaustavljanjem napretka u borbi protiv najtežih bolesti, a na prvoj crti udara našla su se istraživanja Alzheimera.
Novi podaci koje je objavio američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH) otkrivaju razorne posljedice prošlogodišnjih rezova. Broj novih potpora za istraživanje Alzheimerove bolesti i starenja doslovno je prepolovljen, dok su potpore za istraživanje mentalnog zdravlja pale za 47 posto. Čak ni onkološka istraživanja nisu pošteđena, s padom od 23 posto, i to u vrijeme dok stope raka naglo rastu među mlađim generacijama. Ukupno gledano, NIH je s otprilike pet tisuća novih istraživačkih potpora u 2024. godini pao na samo 3900 u 2025. -Ovo je najgora godina koju sam ikad vidio, vjerojatno još od osamdesetih- izjavio je Jeremy Berg, koji je godinama vodio jedan od najvećih instituta unutar NIH-a. Stručnjaci upozoravaju da se ovdje ne radi samo o smanjenju broja projekata, već o gušenju najhrabrijih i najinovativnijih ideja koje se sada teško mogu probiti kroz sustav koji financira samo najkonzervativniju, već provjerenu znanost.
Rezovi rezultat politike
Ovi rezovi nisu rezultat puke proračunske štednje, već ciljanih političkih odluka Trumpove administracije. Jedna je promjena napravila više štete od svih ostalih. U srpnju 2025. godine, Bijela kuća je naložila NIH-u da počne plaćati cjelokupni trošak odobrenih višegodišnjih potpora odjednom, umjesto iz godine u godinu kao što je bila praksa desetljećima. Iako se to u teoriji čini kao zaštita od budućih rezova, u praksi je imalo katastrofalan učinak. Budući da je oko 80 posto godišnjeg proračuna NIH-a već rezervirano za ranije odobrene, višegodišnje projekte, tek preostalih 20 posto ostaje za nova istraživanja. Kada se cjelokupni trošak trogodišnjeg ili petogodišnjeg projekta mora isplatiti odmah iz tog malog dijela proračuna, svaki novi košta nekoliko puta više. -Umjesto da financirate pet potpora, sada možete financirati samo jednu, što znači da četiri druge koje bi bile odobrene, sada ne dobivaju sredstva- pojasnio je Michael Lauer, donedavni dužnosnik NIH-a. Povrh svega, administracija je ukinula i tisuće postojećih potpora, a novac od tih ukidanja, procijenjen na oko 500 milijuna dolara, nije vraćen NIH-u, već je preusmjeren u državnu riznicu.
Administracija tvrdi da je cilj “fokusiranje na istinsku znanost” i veća učinkovitost, no znanstvena zajednica u tome vidi ideološki pokušaj potkopavanja neovisnosti i fokusa ključnih istraživačkih područja.
No, prošlogodišnji udar bio je samo uvod u ono što administracija planira za 2026. godinu. Prijedlog proračuna poziva na nevjerojatno smanjenje sredstava za NIH za čak 40 posto, što bi izbrisalo gotovo 19 milijardi dolara namijenjenih medicinskim istraživanjima. Plan uključuje i radikalno restrukturiranje kojim bi se 27 postojećih instituta i centara NIH-a, specijaliziranih za različita područja, spojilo u samo osam. Tako se planira spajanje Nacionalnog instituta za oko (NEI), ključne institucije za istraživanje vida, i Nacionalnog instituta za neurološke poremećaje i moždani udar (NINDS), koji je glavni financijer istraživanja demencije, u jedan široki ‘Nacionalni institut za neuroznanost i istraživanje mozga’. Prema prijedlogu, zajednički proračun tih spojenih institucija bio bi gotovo dvije milijarde dolara manji nego što je sam NINDS imao u 2025. godini. Administracija tvrdi da je cilj “fokusiranje na istinsku znanost” i veća učinkovitost, no znanstvena zajednica u tome vidi ideološki pokušaj potkopavanja neovisnosti i fokusa ključnih istraživačkih područja.
Posljedice ovakvih planova bile bi najteže za područja koja zahtijevaju dugoročna i skupa istraživanja, poput Alzheimerove bolesti. U SAD-u danas živi oko sedam milijuna ljudi s tom bolešću, a predviđa se da će se taj broj popeti na gotovo 13 milijuna do 2050. godine ako se ne dogodi znanstveni proboj. Upravo zato je prijedlog smanjenja sredstava Nacionalnom institutu za starenje (NIA), koji vodi borbu protiv demencije, za čak 45,5 posto izazvao šok. Takvi rezovi ne samo da bi zaustavili ili odgodili financiranje ključnih kliničkih ispitivanja novih lijekova, već bi doveli i do “odljeva mozgova”, odnosno gubitka vrhunskih znanstvenika koji bi napustili zemlju ili prešli u privatni sektor. -Ako se donesu, ovi rezovi će imati drastične kratkoročne i dugoročne posljedice, usporavajući napredak, riskirajući živote i gaseći nadu za milijune Amerikanaca i njihovih obitelji -poručila je Stacy Pagos Haller, predsjednica zaklade BrightFocus.
Znanstvenici i Kongres uzvraćaju udarac
Suočeni s egzistencijalnom prijetnjom, znanstvenici, institucije i savezne države nisu sjedili prekriženih ruku. Borba se preselila u medije i sudnice. Jedan od najpoznatijih slučajeva je onaj dr. Charlesa DeCarlija sa Sveučilišta u Kaliforniji, čija je potpora za istraživanje demencije vrijedna 36 milijuna dolara naglo ukinuta pod izlikom da “ne odražava prioritete NIH-a”. Nakon medijskog pritiska i podnošenja žalbe, odluka je povučena. No, njegov je projekt bio samo jedan od više od 700 koje je agencija ukinula diljem zemlje. Kalifornija je, zajedno s 15 drugih saveznih država, podnijela tužbu protiv NIH-a, tvrdeći da su rezovi nezakoniti i neustavni. Znanstvene udruge, grupe za zagovaranje prava pacijenata i stotine istraživačkih institucija udružile su se u pozivima Kongresu da zaštiti budućnost znanosti.
Iako je ova pobjeda donijela olakšanje znanstvenicima koji rade na pronalasku lijeka, šteta nanesena tijekom 2025. godine gašenjem stotina projekata i stvaranjem klime nesigurnosti ostaje kao ožiljak i upozorenje.
I pritisak je, čini se, urodio plodom. U dramatičnom preokretu koji pokazuje da u Washingtonu još uvijek postoji snažan dvostranački otpor napadima na znanost, američki Kongres odbacio je prijedlog administracije. Umjesto predloženih rezova, zastupnici su u veljači 2026. usvojili proračunski paket koji ne samo da štiti, već i povećava sredstva za istraživanje Alzheimera za dodatnih 100 milijuna dolara. Time su ukupna godišnja savezna ulaganja u borbu protiv Alzheimera i srodnih demencija dosegnula otprilike 3,9 milijardi dolara. Iako je ova pobjeda donijela olakšanje znanstvenicima koji rade na pronalasku lijeka, šteta nanesena tijekom 2025. godine gašenjem stotina projekata i stvaranjem klime nesigurnosti ostaje kao ožiljak i upozorenje. Bitka za Alzheimerovu bolest je dobivena, no mnogi se pitaju je li rat protiv znanosti tek počeo. ( Ordinacija.hr )
