Aneurizma je podmuklo stanje, izbočina na krvnoj žili koja može postojati godinama bez ijednog simptoma. Mnogi ljudi nisu ni svjesni opasnosti sve dok ne bude prekasno, no promjenom životnih navika i redovitim kontrolama rizik se može značajno smanjiti.
Aneurizma je abnormalno proširenje ili izbočenje dijela stijenke arterije, krvne žile koja nosi kisikom obogaćenu krv iz srca u ostatak tijela. Najlakše ju je zamisliti kao slabu točku na vrtnom crijevu ili mjehurić na automobilskoj gumi koji nastaje pod pritiskom. Kada stijenka arterije oslabi, sila krvi koja neprestano teče kroz nju može stvoriti opasnu izbočinu. Te izbočine mogu se razviti u bilo kojoj arteriji, ali najčešće se javljaju u aorti, najvećoj arteriji u tijelu koja se proteže od srca kroz prsa i trbuh, te u osjetljivim arterijama koje opskrbljuju mozak. U velikom broju slučajeva, aneurizme ne uzrokuju bol niti bilo kakve druge simptome, zbog čega ostaju neotkrivene sve do rutinskog pregleda ili, u najgorem slučaju, do trenutka kada dođe do komplikacija.
Ruptura aortalne aneurizme
Glavna opasnost koja vreba od aneurizme jest njezino pucanje, odnosno ruptura, stanje koje uzrokuje masivno unutarnje krvarenje i predstavlja hitnu medicinsku situaciju s visokom stopom smrtnosti. Kada, primjerice, pukne moždana (cerebralna) aneurizma, krv se izlijeva u prostor oko mozga, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja, vrste moždanog udara koji može uzrokovati trajna neurološka oštećenja ili smrt unutar 24 sata. Podaci pokazuju da čak 40 posto takvih slučajeva završava smrtonosno. Slično tome, ruptura aortalne aneurizme može izazvati fatalno krvarenje u prsnom košu ili trbušnoj šupljini u svega nekoliko minuta. Osim rupture, aneurizme predstavljaju rizik i zbog mogućnosti stvaranja krvnih ugrušaka. Ti se ugrušci mogu odvojiti, putovati krvotokom i blokirati manje krvne žile, uzrokujući ishemijski moždani udar, srčani udar ili prekid dotoka krvi u noge i druge organe.
Osim rupture, aneurizme predstavljaju rizik i zbog mogućnosti stvaranja krvnih ugrušaka. Ti se ugrušci mogu odvojiti, putovati krvotokom i blokirati manje krvne žile, uzrokujući ishemijski moždani udar.
Simptomi aneurizme, ako se uopće pojave prije rupture, ovise isključivo o njezinoj lokaciji i veličini. Velika aneurizma u prsnom košu može pritiskati okolne strukture i uzrokovati bol u leđima, kašalj ili poteškoće s gutanjem. Aneurizma trbušne aorte može se manifestirati kao duboka, stalna bol u trbuhu ili leđima, a ponekad osoba može osjetiti i pulsiranje u abdomenu. Međutim, znakovi upozorenja najčešće izostaju sve do trenutka rupture, kada se simptomi javljaju iznenada i dramatično. Puknuće moždane aneurizme često se opisuje kao “najgora glavobolja u životu”, praćena mučninom, povraćanjem, ukočenim vratom, osjetljivošću na svjetlo i gubitkom svijesti. Ruptura aorte uzrokuje iznenadnu, probadajuću bol u prsima, trbuhu ili leđima, ubrzan rad srca, vrtoglavicu i osjećaj hladnog znoja.
Daleko najznačajniji faktor rizika koji se može kontrolirati jest pušenje, koje izravno oštećuje i slabi stijenke krvnih žila. Ostali ključni faktori uključuju dugogodišnji visok krvni tlak (hipertenzija)
Iako se aneurizma može razviti kod bilo koga, određeni faktori značajno povećavaju rizik. Dob i spol igraju važnu ulogu; aneurizme aorte četiri su do šest puta češće kod muškaraca, osobito nakon 60. godine života, dok su moždane aneurizme češće kod žena. Daleko najznačajniji faktor rizika koji se može kontrolirati jest pušenje, koje izravno oštećuje i slabi stijenke krvnih žila. Ostali ključni faktori uključuju dugogodišnji visok krvni tlak (hipertenzija), koji stvara stalan stres na arterije, te ateroskleroza, proces nakupljanja masnih naslaga koji sužava i slabi krvne žile. Genetska predispozicija također je bitna; ako je netko u vašoj obitelji imao aneurizmu, rizik je povećan. Rjeđi uzroci uključuju nasljedne bolesti vezivnog tkiva, traume ili infekcije.
Kako se aneurizme dijagnosticiraju i liječe?
Dijagnoza se najčešće postavlja metodama poput ultrazvuka, CT angiografije (CTA) ili magnetske rezonancije (MRA), koje liječnicima omogućuju detaljan prikaz krvnih žila i precizno mjerenje veličine aneurizme. Za osobe s visokim rizikom, poput pušača starijih od 65 godina, preporučuju se i preventivni pregledi. Liječenje ovisi o veličini, lokaciji i stopi rasta aneurizme. Male aneurizme koje ne rastu brzo često se samo prate uz redovite kontrole i agresivno liječenje faktora rizika, što uključuje lijekove za snižavanje krvnog tlaka i kolesterola. Ako je aneurizma velika, brzo raste ili uzrokuje simptome, potreban je kirurški zahvat. Dvije su glavne opcije: klasična otvorena operacija, gdje kirurg zamjenjuje oslabljeni dio arterije sintetičkim umetkom (graftom), ili manje invazivna endovaskularna metoda, pri kojoj se kroz mali rez u preponi uvodi stent-graft koji iznutra ojačava krvnu žilu. Kod moždanih aneurizmi koriste se slični pristupi – neurokirurško “klipanje” ili endovaskularno “punjenje” aneurizme posebnim zavojnicama.
Prevencija je ključna: Što možete učiniti?
Iako ne možete utjecati na genetiku, možete poduzeti niz koraka kako biste drastično smanjili rizik od razvoja i rupture aneurizme. Najvažniji korak je prestanak pušenja, jer ono izravno uništava zdravlje vaših arterija. Sljedeći prioritet je stroga kontrola krvnog tlaka kroz zdravu prehranu s niskim udjelom soli, poput DASH dijete, redovitu tjelovježbu i uzimanje propisanih lijekova. Održavanje zdrave razine kolesterola također je ključno, što se postiže prehranom bogatom voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama te izbjegavanjem zasićenih masti. Redovita umjerena tjelesna aktivnost pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine i jača cjelokupni kardiovaskularni sustav. Važno je i upravljanje stresom, osiguravanje kvalitetnog sna te izbjegavanje opojnih droga, posebice kokaina, koji može izazvati nagli porast krvnog tlaka i oštećenje krvnih žila. Razgovarajte sa svojim liječnikom o obiteljskoj povijesti bolesti i potrebi za preventivnim pregledima, jer je rano otkrivanje najbolja obrana od ove tihe prijetnje.
( Ordinacija.hr )
