Nezdrava prehrana, pretilost, manjak tjelesne aktivnosti i kronični stres glavni su čimbenici razvoja dijabetesa tipa 2, bolesti koja sve češće pogađa i mlađe osobe, upozorava dr. Anica Badanjak.
Dijabetes je dugotrajna (kronična), progresivna bolest i jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova današnjice. Najčešći je uzrok sljepoće, zatajenja bubrega i netraumatskih amputacija u području donjih udova, te glavni rizični čimbenik za razvoj bolesti srca i krvnih žila, najčešćeg uzroka smrti i obolijevanja, posebno kod onih s dijabetesom tipa 2. Predviđa se daljnji dramatični porast učestalosti dijabetesa povezano sa starenjem i pretilošću. Zabrinjavajuća je sve češća pojava dijabetesa tipa 2 kod djece i mladih. Dijabetes predstavlja heterogenu skupinu bolesti, a glavni tipovi bolesti su dijabetes tipa 1, tipa 2 i gestacijski. Postoje i rjeđi oblici, poput monogenskog, te sekundarni dijabetes.
Tip 1 je autoimuna bolest u kojoj imunološki sustav uništava vlastite beta stanice gušterače i najčešće se javlja u djece i mladih, zahtijevajući doživotnu terapiju inzulinom. Tip 2 povezan je s genetikom, ali glavni rizični čimbenik je pretilost, zbog nezdravog načina života, uključujući nedovoljnu fizičku aktivnost i lošu prehranu.
Dijabetes tipa 2 često ostaje neprepoznat godinama
Ključ prevencije su, ističe Anica Badanjak, dr. med. specijalistica interne medicine te subspecijalistica endokrinologije i dijabetologije, učinkovito upravljanje pretilošću, što uključuje redovitu tjelesnu aktivnost, uravnoteženu prehranu, a važni su kvalitetan san i upravljanje stresom. U prepoznavanju rizičnih čimbenika pomaže edukacija – zdravstvena pismenost, a obiteljski liječnici igraju ključnu ulogu u ranom otkrivanju i praćenju visokorizičnih osoba.
– Tip 2 čini preko 90 posto svih slučajeva dijabetesa i predstavlja najbrže rastuću epidemiju u povijesti čovječanstva. U Hrvatskoj je 2024. registrirano 396.005 osoba s dijabetesom u dobi od 20 do 79 godina. Procjenjuje se da 28,5 posto oboljelih još nije dijagnosticirano, pa ukupan broj oboljelih vjerojatno prelazi 520.000. Dijabetes je u Hrvatskoj 2023. godine bio treći vodeći uzrok smrti. Dobra vijest je da ako se dijabetes tipa 2 i pojavi, ranim intervencijama može biti preokrenut, odnosno, dobrom regulacijom šećera u krvi možemo ublažiti ili odgoditi komplikacije i tako poboljšati kvalitetu života, produljiti životni vijek i smanjiti troškove liječenja – objašnjava dr. Badanjak.
Tipični znakovi visokih razina šećera u krvi su pojačana žeđ, učestalo mokrenje, pojačana glad, neobjašnjiv gubitak težine, zamagljen vid i umor. Kod dijabetesa tipa 1 simptomi se obično javljaju naglo, a kod male djece prvi znak može biti dijabetička ketoacidoza – ozbiljno i po život opasno stanje koje zahtijeva hitno bolničko liječenje. Dijabetes tipa 2 razvija se „podmuklo“, bez jasnih znakova i dugo može ostati neprepoznat, zbog čega ga često nazivaju „tihim ubojicom“.
Znakovi mogu biti umor, smetnje vida, sporije cijeljenje rana, svrbež, učestale infekcije, trnci ili utrnulost u rukama i stopalima. Ponekad se pojavljuju tamne baršunaste mrlje na pregibima vrata, pazuha ili prepona – znak inzulinske rezistencije i upućuju na opasnost od razvoja tipa 2 dijabetesa. Često je bolest slučajno otkrivena tijekom pretraga zbog drugih zdravstvenih stanja, a u momentu dijagnoze mogu biti prisutne dugoročne komplikacije.
Rizičnim skupinama, dodaje, smatraju se osobe s obiteljskom poviješću dijabetesa tipa 2, one starije od 45 godina, osobe s prekomjernom težinom ili povećanim opsegom struka, te povišenim masnoćama u krvi, pripadnici nekih rasa i etničkih skupina. Na razvoj dijabetesa tipa 2 značajno utječu socijalne odrednice zdravlja uključujući razinu obrazovanja, dostupnost zdravstvene skrbi i zdrave hrane, socioekonomski status, zagađenje okoliša.
Zdrava prehrana i kretanje ključni su saveznici u prevenciji
Važnu ulogu u prevenciji dijabetesa ima uravnotežena prehrana s optimalnim unosom makronutrijenata (zdravih ugljikohidrata, proteina i masti) i mikronutrijenata (vitamina i minerala). Mediteranska prehrana ili DASH dijeta, zdravi su izbori, jer se baziraju na konzumaciji cjelovitih žitarica, povrća bez škroba, mahunarki, voća, orašastih plodova, zdravih masnoća, mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti, nemasnog bijelog mesa i ribe, uz ograničenje konzumacije crvenog mesa- navodi Badanjak.
– “Crvene zastave” u prehrani uključuju visokoprerađenu hranu, uključujući brzu hranu, prerađeno meso, pakirane slastice, čips, pomfrit, smrznuta visoko prerađena jela, proizvode od bijelog brašna, gazirana, zaslađena i energetska pića, alkohol. Dugoročno, ovakvi izbori povećavaju rizik od pretilosti, dijabetesa tipa 2, bolesti srca i krvnih žila, određenih zloćudnih bolesti i mentalnih poremećaja. Čak i mala količina prerađenog mesa, poput 50 grama dnevno, može povećati rizik od dijabetesa tipa 2 za 15 posto i pridonijeti razvoju raka debelog crijeva, dok alkohol povećava kalorijski unos i povezuje se s visokim krvnim tlakom, bolestima srca, jetre i dijabetesom tipa 2 – upozorava.
Kao i kod brojnih drugih bolesti, važan saveznik u prevenciji dijabetesa je i tjelesna aktivnost. Redovita tjelovježba, naime, poboljšava osjetljivost na inzulin, olakšava unos glukoze u mišiće, snižava razinu šećera u krvi, pomaže u kontroli tjelesne težine i smanjuje stres, dok istovremeno doprinosi prevenciji bolesti srca i krvnih žila, pretilosti i masne jetre.
– Čak i kratke aktivnosti donose značajne benefite. Primjerice, 20 minuta brzog hodanja može smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2 za gotovo 20 posto. Za optimalan učinak preporučuje se kombinacija aerobnih i vježbi snage te redovita aktivnost u svakodnevnom životu poput hodanja, penjanja uz stepenice ili kućanskih poslova. Preporuka je najmanje 150 minuta umjerene do intenzivne aktivnosti tjedno, prilagođeno individualnim mogućnostima – ističe dr. Badanjak.
Smanjenje rizika uz san, upravljanje stresom i edukaciju
Uz prehranu i tjelesnu aktivnost, jednako je važna i briga o mentalnom zdravlju i kvalitetnom snu. Stres je prirodna reakcija organizma, a dok kratkotrajni stres može biti koristan, dugotrajni stres povećava rizik od pretilosti, inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2. Stalno povišene razine hormona stresa, poput kortizola, podižu šećer i trigliceride u krvi te remete metabolizam, što s vremenom može dovesti do razvoja bolesti.
– Jedan od preduvjeta prevencije dijabetesa tipa 2 je dovoljno kvalitetnog sna. Odrasli bi trebali spavati 7–9 sati, a djeca 9–13 sati, čime se poboljšava osjetljivost na inzulin, regulira lučenje hormona stresa i hormona gladi te smanjuje apetit i žudnja za slatkom hranom – naglašava.
Loš san povezan je s metaboličkom disfunkcijom, povećanim šećerom u krvi, inzulinskom rezistencijom i višim rizikom od dugotrajnih bolesti, dok pravilno upravljanje stresom i dovoljno sna omogućuje održavanje hormonske ravnoteže, energije i cjelokupnog zdravlja.
– Ljudi često ne prepoznaju koliko su pretilost i sjedilački način života štetni, te pogrešno misle da je dijabetes nasljedan i nepromjenjiv. Dijabetes nije nasljedna bolest, nasljeduje se genetska predispozicija za razvoj dijabetesa. Ključnu ulogu u prevenciji dijabetesa ima edukacija, a provode je zdravstveni stručnjaci i osposobljeni edukatori – ističe dr. Badanjak.
Strukturirani programi, bilo u školama, radnim mjestima ili zajednicama, mogu motivirati građane na zdrave odluke, uključujući redovitu tjelovježbu i zdraviju prehranu. Značajnu ulogu u edukaciji imaju i tradicionalni mediji i socijalne mreže, a zahvaljujući tehnologiji dostupna je svima.
Zdravstveni djelatnici moraju govoriti razumljivo, izbjegavajući stručne izraze koje većina ljudi ne razumije.
Moderne terapije donose napredak u liječenju dijabetesa
Za sada ne možemo izliječiti dijabetes, ali imamo na raspolaganju moćne alate za dobru regulaciju bolesti i smanjenje teških komplikacija, uključujući moderne inzuline s primjenom putem naprednih inzulinskih pumpi i kontinuiranim praćenjem šećera u krvi.
Tehnologija omogućava osobama s dijabetesom i liječnicima direktni uvid kako prehrana, tjelesna aktivnost i stres utječu na razinu šećera u krvi.
– Novi lijekovi iz skupina GLP-1 i kombinacije GLP-1 + GIP predstavljaju velik iskorak u liječenju dijabetesa tipa 2, jer osim regulacije šećera u krvi, pomažu u smanjenju tjelesne mase te štite srce i bubrege. Još jedna nova skupina lijekova – SGLT2 inhibitori pomažu u kontroli šećera u krvi, a posebno su važni za poboljšanje zdravlja bubrega i srca kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću, s dijabetesom ili bez njega.
Za kraj, glavna poruka je jasna – prevencija dijabetesa i njegovih komplikacija počinje svakodnevnom brigom o vlastitom zdravlju. Promjenom životnih navika moguće je spriječiti ili značajno ublažiti velik dio dugotrajnih nezaraznih bolesti današnjice, koje je dr. Badanjak, nazvala “jahačima apokalipse” 21. stoljeća.
– Prevencija je najučinkovitiji i najisplativiji način borbe protiv dijabetesa tipa 2. Svaka zdrava odluka, od izbora hrane do svakodnevnog kretanja, dugoročno štiti zdravlje i može spriječiti razvoj bolesti ili njezinih komplikacija – poručuje dr. Anica Badanjak.
– Prevencija zahtijeva koordinirano djelovanje, od vlade i javnog zdravstva, do kliničara i organizacija u zajednici, kako bi se smanjila učestalost bolesti i osigurao dugoročno zdraviji život građana.
(Ida Balog)
